"Stoljetni vitez s ružom"
Sena Jurinac - Legendarna hrvatska operna pjevačica - Stogodišnjica rođenja (24. 10. 1921. – 22. 11. 2011.).
Ministerialrat dr. Marijan Brajinović se javlja s jednim izuzetnim projektom koji je vezan uz Hrvatsku i Austriju. Riječ je o Srebreniki (Seni) Jurinac, koja je u Austriji postala poznata kao "Stoljetni vitez s ružom"- "Der Jahrhundert Rosenkavalier" kako ju je nazvala autorica monografije dr. Ursula Tamussino prije 50 godina.
Sena Jurinac, Milka Trnina, Zinka Kunc Milanov, Dragica Martinis, Ljiljana Molnar-Talajić – Kraljice hrvatske i svjetske opere.
Sena Jurinac, 24. 10. 1921. – 22. 11. 2011., legendarna hrvatska operna pjevačica.
Pokušavao je prije više od desetak godina dr. Marijan Brajinović dobiti jednu ulicu u 13. kotaru po Lovri von Matačiću, tu su ideju torpedirali neki utjecajni, po opredijeljenu Hrvati i proglasili Matačića ustašom.
Potom je krenuo s Senom Jurinac, koja je po majci Bečanka (rođena Cerv) a po ocu Hrvatica iz Varaždina. Srebrenka je rođena u Travniku 24. 10. 1921. jer je otac bio vojni liječnik. Poslije razvoda braka Srebrenka je s majkom došla u Zagreb i počela s glazbenom naobrazbom koja je usavršavana i na Mozarteumu u Salzburgu.
Već 1944. je angažirana u Beču kao operna pjevačica. Kako njegov prijedlog nije urodio s ulicom u 13 kotaru, obratio se predstojniku 19. kotara, koji je prihvatio ideju Austrijsko-Hrvatskog društva i obećao kod prve prilike posvetiti jednu ulicu njoj u čast jer je i pokopana u 19. kotaru.
Dakle ova godina je 100. obljetnica njezina rođenja. Iz toga razloga pronašao je Ministerialrat dr. Marijan Brajinović da je stanovala u Herrengasse 6/II/II/18 te vodi prepisku s upravom kuće oko podizanja spomen-ploče. Nadalje je pisao Hrvatskoj kao i Austrijskoj pošti da povodom stote obljetnice rođenja izdaju prigodnu poštansku marku s njezinom fotografijom.
Poslao je upite na HRT i ORF te ih zamolio da mu jave na koji način će obilježiti 100. obljetnicu rođenja operne pjevačice stoljeća Senu Jurinac:
- Ovih dana sam pisao piscu i novinaru Nikoli Šimić-Toninu o to ideji te je spontano odgovorio da mu pošaljem malo više materijala te će napisati jedan esej ili novelu o Seni Jurinac. -
Ministerialrat dr. Marijan Brajinović.
Majka Christina Jurinac je sa desetogodišnjom kćerkom stanovala na podnožju Sljemena u blizini nekih službenih zgrada (to saznajem iz spomenute monografije) te su živjele u Zagrebu kojih 15 godina. Srebrenka je išla u školu kod časnih sestara, koje su je zbog živahnog vladanja izbacile iz škole.
Senu je otkrio kapelni majstor HDK Oskar Josefovic i preporučio joj da ide na satove pjevanja kod operne pjevačice Marije Kostrenčić.
Lako bi se mogla naći adresa u Hrvatskom narodnom kazalištu gdje je stanovala mlada pjevačica Jurinac, koja je nastupila 16. svibnja 1942., u Hrvatskom državnom kazalištu u Zagrebu u "La Boheme" u ulozi Mimi, te bi se i u Zagrebu mogla postaviti spomen-ploča toj slavnoj opernoj pjevačici. Dr. Marijan Brajinović je već pisao „Gradu Zagrebu“ uz zamolbu da povodom 100. obljetnice rođenja Sene Jurinac imenuju jednu ulicu po njoj jer je i Grad Beč obećao isto učiniti.
U Beču je dr. Marijan Brajinović pridobio Hrvatski kongres koji bi zajedno s Austrijsko-Hrvatskom društvom podigao spomen-ploču Seni Jurinac.
- Znam da bi to odradilo Društvo prijatelja bečke opere čiji je ona i počasni član. Spomenuto društvo je iniciralo nagradu koju dodjeljuju poznatim glazbenicima i nazvali je "Ehrenring Sena Jurinac" te je prvenstveno dodjeljuju velikim opernim pjevačima. Neka budu spomenuti samo dvije svjetski poznate operne veličine i to Placido Domingo i Elina Granca.
Jasno je da bi bilo poželjno i pohvalno da se po Seni Jurinac u Zagrebu imenuje jedna ulica, dok sam siguran da bi u Travniku to odmah učinili, što ću sigurno i inicirati.
Ovakva prigoda je jedinstvena i nju treba koristiti dok je aktualna.
Nikola Šimić Tonin