Herceg Bosna

Carl Bildt: BiH prijeti velika kriza

Bivši visoki predstavnik u BiH Carl Bildt prokomentirao je zahtjeve predsjednika RS Milorada Dodika, koji je tijekom sjednice Narodne skupštine RS dao rok od sedam dana da se ponište izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt.

Gordan Akrap: Velikobošnjačko viđenje građanskog društva je sve samo ne građansko

U srpnju 2020. ljubljanski IFIMES objavio je jednu od niza dezinformacijskih i netočnih analiza u vezi s izborima u Hrvatskoj (ifimes.org: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020: Hrvatska u još većem raskoraku između prošlosti i budućnosti). Tu smo „analizu“ podrobno analizirali (https://zagrebsecurityforum.com/analysis/id/3094) i pokazali da vrvi netočnostima, neistinama i predrasudama koje se od organizacije koja se predstavlja kao znanstvena i stručna ne bi smjelo događati. U međuvremenu ta je organizacija objavila još nekoliko uradaka koji su netočni, neobjektivni, tendenciozni te maliciozni s obzirom na ciljeve koje žele postići.

Ljubić: Jedino rješenje je da OHR i PIC nametnu izmjene Izbornog zakona

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog sabora BiH dr. Božo Ljubić uputio je otvoreno pismo Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira u BiH i javnosti u kojem odgovara na pitanja; Zašto je BiH danas “pod egzistencijalnom prijetnjom najvećom nakon rata“? Zašto dosadašnji pristup OHR-a i PIC-a nije dao željeni rezultat, što s njim nije bilo u redu? Kako izaći iz ove krize, koji bi to novi pristup mogao dovesti do toga da BiH postane integrirano društvo i funkcionalna država? Što se konkretno može/treba učiniti sada? Ljubićevo pismo, prenosimo u cijelosti:

Vladavina prava ili sila samovolje u BiH

Bez obzira na tešku i traumatičnu hrvatsku prošlost, nezavidan sadašnji položaj i neizvjesnu budućnost, Ustavnu sud BiH nedavnom je odlukom onima koji doista odlučuju, a ponajprije zapadnim državama, postavio pitanje: Podupiru li vladavinu prava ili sile, čime se i u pitanju BiH, kad-tad, moraju odlučiti jesu li na strani komunističkoga zlosilja ili demokracije te vrijede li im istovjetna načela za BiH, kao što ta načela jednoglasno podupiru u slučaju ruske invazije na Ukrajinu?

Mogu li dvije žene postati članice Predsjedništva BiH?

Iznimno će biti zanimljiva utrka za vodeće pozicije u državi i entitetu na izborima ove godine. Posebice nakon što su se iz izborne utakmice za Predsjedništvo BiH sklonili čelnici vodeće hrvatske i srpske stranke, predsjednici HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović te SNSD-a Milorad Dodik, dok je pak njihov bošnjački pandan Bakir Izetbegović iz SDA odlučio otići i izvagati se na izborima.

Čović: Kandidaturom Borjane Krišto željeli smo poslati poruku bošnjačkom narodu

Kandidaturom Borjane Krišto željeli smo donijeti jedno osvježenje, relaksirati odnose u predizbornom vremenu, te poslati poruku i bošnjačkom narodu, koji po četvrti put usmjeravanjem svojih glasova dolazi u poziciju birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, da to nije dobro i da to ne rade, izjavio je u razgovoru za Fenu predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović.