Jedno od najvažnijih, ali i najviše kršenih pitanja političkog sustava Bosne i Hercegovine svakako je odnos između građanskog načela većine i načela konstitutivnosti naroda. Taj se problem posebno jasno vidi u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Nakon izbora 4. listopada 2026. najizglednija je velika promjena vlasti u Federaciji BiH. SDA je uvjerljivo postala najjača bošnjačka stranka, dok je Trojka oslabjela. Ali pitanje tko će sastaviti Vladu FBiH ne rješava se samo zbrojem mandata u Zastupničkom domu.

Predsjedništvo SDA jučer je donijelo odluku o formiranju pregovaračkog tima za formiranja vlasti na federalnoj i državnoj razini. U pregovarački tim imenovana su četiri visokopozicionirana člana SDA i to: Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić.

Global Risk Map 2027. američke sigurnosne kompanije Global Guardian Bosnu i Hercegovinu svrstava u kategoriju Moderate Risk, dok je susjedna Hrvatska svrstana u kategoriju Low Risk. Takva razlika ne znači da se u Bosni i Hercegovini očekuje rat, nego da BiH posjeduje kombinaciju političkih, kriminalnih, infrastrukturnih, prirodnih i društvenih ranjivosti koje mogu proizvesti ozbiljne posljedice u slučaju krize.

Splitska deklaracija potvrđuje da je proširenje geostrateški interes Europske unije, što za zemlje jugoistočne Evrope, uključujući Bosnu i Hercegovinu, predstavlja političku podršku njihovoj europskoj perspektivi, izjavio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i voditelj hrvatske HDZ/EPP delegacije Karlo Ressler.

Glasnogovornik SNSD-a Radovan Kovačević izjavio je za RTRS da su jučerašnji sastanak SNSD-a i HDZ-a obilježili razgovori dvaju izbornih pobjednika o provedbi dogovora i koracima za formiranje vlasti na razini BiH.

Na konferenciji o izazovima i budućnosti demokršćanstva u Europi, koju je u četvrtak 24. rujna ugostilo Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, jedan od govornika bio je i politolog prof. dr. Dražen Barbarić, dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru. To je bio povod da Glas Koncila objavi razgovor sa sugovornikom iz Mostara te produbi poglede o mjestu i ulozi koju hrvatski narod – kako u Republici Hrvatskoj tako i u susjednoj BiH gdje mu pripada uloga jednoga od triju konstitutivnih naroda – mora odigrati u aktualnom »trenutku Europe«.

Kandidat Hrvatske petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Zdenko Lučić, najavio je nastavak političkog rada i zahvalio biračima na potpori na proteklim izborima. U objavi na društvenim mrežama naveo je da prema rezultatima dostupnima na dan objave ima 54.363 glasa, odgovorio onima koji mu osporavaju legitimitet te poručio svojim pristašama da ne odustaju.

„Guja koja truje hrvatsko-bošnjačke odnose još nije umrla“, rekao je u prvoj ovosezonskoj emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne docent na Sveučilištu obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ dr. sc. Ivan Pepić komentirajući da je bez izmjene Izbornog zakona i dalje moguće preglasavanje Hrvata za poziciju hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.

Prema preliminarnim rezultatima za izbore za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Semir Efendić je osvojio oko 142.480 glasova (25,64%), iza Bakira Izetbegovića s 189.089 (34,03%) i Denisa Bećirovića s 212.161 (38,18%). Sama činjenica da su središta bošnjačke političke moći kadrovirala tri snažna kandidata, neosporno je dovelo do toga da kandidat Komšićevog DF-a Slaven Kovačević postane kolateralna žrtva ovakvih odnosa, a Darijana Filipović pobjedi u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.