Linićeva izjava o poduzetnicima na tragu je Račanove izjave iz 2001., a Račan je tada ustvrdio kako Hrvati bolje žive samo što to ne znaju.

Navikli smo na zloguke prognoze iz Banskih dvora, a ministar financija Slavko Linić uputio nam je još jednu. Prema prognozama, tvrdi Linić, 2013. biti će još teža za građane nego tekuća godina. Najnovijom obznanom Linić je demantirao Radimira Čačića, koji je nedavno ustvrdio kako je 2013. godina koja donosi preokret u gospodarstvu pa će se samim time poboljšati standard građana.  Slavko Linić se u koalicijskoj vladi nametnuo kao najkompetentniji ministar, čovjek koji teško odstupa od svojih stavova. Njegov posljednji istup i čvrstinu stavova osjetili su i poduzetnici. Linić tvrdi kako je aktualna vlada provela sve moguće reforme u korist poslodavaca. Prema njemu glavni krivac za loše gospodarske pokazatelje nije vlada već su to poslodavci. Zamjenom teza o odgovornosti, ministar Linić je, kao iskusni političar, pokušao kupiti još malo vremena za vladu.  Pritom je odigrao na kartu nepopularnosti i lošeg imidža poslodavaca u javnosti. Opći dojam o poslodavcima je negativan i javnost ih često doživljava kao beskrupulozne članove povlaštenog sloja koji nemilosrdno iskorištava radnike. Međutim, Linića demantira osnova tržišne ekonomije. Ukoliko je vlada zaista poduzela sve korake kako bi poslodavcima olakšala poslovanje i razvitak zar poslodavci ne bi iskoristili priliku i povećali svoj kapital?

Bolje nam je, ali mi to još ne znamo

Napadom na poslodavce pokušava se prikriti neučinkovitost i nedostatnost državnih mjera u gospodarskoj politici. Linićeva izjava o poduzetnicima na tragu je Račanove izjave iz 2001., a Račan je tada ustvrdio kako Hrvati bolje žive samo što to ne znaju. U osam mjeseci mandata aktualna vlada povisila je sve moguće dadžbine i poreze, rasturila socijalna prava sindikata i radnika, ukratko udarila je na sve osim na one na koje je trebala. Ključ povećanja domaćeg izvoza, slažu se ekonomski analitičari, devalvacija je kune. Tek bi se devalvacijom prejake domaće valute hrvatski proizvodi učinili konkurentnima na stranim tržištima. Oporezivanje dobiti banaka priča je za sebe, lakše je bilo podići stope PDV-a te time opteretiti gospodarstvo i domaću potrošnju nego se zamjeriti moćnom bankarskom lobiju. Famozni investicijski ciklus, koji bi navodno trebao izvući hrvatsku iz negativnih gospodarskih kretanja, ne može riješiti problem plasmana domaćih poljoprivrednih i stočnih proizvoda, ne može  se suprotstaviti enormnom uvozu i ne može učiniti malog obrtnika konkurentnim kineskim proizvodima. Za to nam je potreban dugoročna strategija državnog razvoja koju ova vlada nema. Uzdati se u rezultate svjetskih gospodarskih kretanja i prepustiti državu stihiji tržišta nije samo neodgovorno od ove i proteklih vlada već takvi postupci graniče s činom nacionalne izdaje.

Željko Primorac