U organizaciji Generalnog konzulata RH u Düsseldorfu 02. srpnja 2019. godine održana je svečana proslava povodom središnjeg hrvatskog državnog blagdana Dana državnosti. Proslava je organizirana u dvorcu Mickeln, inače dijelu Heinrich Heine Universitäteta.

Pozivu se odazvalo više od 200 gostiju, prije svega predstavnika političkog, gospodarskog, kulturnog i javnog života njemačke Savezne države Sjeverne Rajne i Vestfalije(NRW). Proslavi su uz brojne predstavnike političkog, kulturnog i gospodarskog života Sjeverne Rajne Vestfalije kao i predstavnika brojnih gradova s područja NRW-a nazočili veleposlanik RH u Njemačkoj dr. sc. Gordan Grlić Radman, državni tajnici za integraciju u Ministarstvu za djecu, obitelj, izbjeglice i integraciju Vlade Savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije gospodin Andreas Bothe koji je u obračanju čestitao veleposlaniku, generalnom konzulu i svim Hrvaticama i Hrvatima Dan državnosti te prenio čestitke Ministrapräsidenta Vlade Savezne zemlje Sjeverne Rajne Vestfalije gospodina Armina Lascheta i ministra za Europu Dr. Stephana Holthoff-Pförtnera.

Uz državnu tajnicu gospođu Serap Güler prijemu se nazočili i gospodin Peter Sültenfuß, član vijeća Grada Düsseldorfa te velik broj predstavnika diplomatskog zbora kao i predstavnika hrvatskih udruga, zajednica i Hrvatskih katoličkih misija.

Govor Generalnog konzula doc. dr. sc. Ivana Bulića, izrečen na obilježavanju Dana državnosti, prenosimo u cijelosti"

"Poštovane Hrvatice i Hrvati,

Poštovani njemački prijatelji iz političkog, gospodarskog i društvenog života,

Poštovane kolegice i kolege iz diplomatskog zbora,

Poštovani voditelji Hrvatskih katoličkih misija,

osobita mi je čast, a kao generalni konzul Republike Hrvatske, pozdraviti Vas i zahvaliti Vam se što ste nazočni na obilježavanju Dana Državnosti Republike Hrvatske, ovdje u Düsseldorfu.

Prije svega, želim naglasiti kako svako zemlja na svijetu Danom državnosti odredi poseban događaj iz svoje povijesti. Tako je i Republika Hrvatska odredila 25. 06. jer upravo je 25. lipnja 1991. godine Hrvatski sabor donio odluku o prekidu svih državnopravnih veza sa SFRJ te proglasio samostalnost. Prethodno je, a u svibnju 1991. godine, proveden referendum na kojem su hrvatski građani većinskom odlukom s 93,2% odlučili živjeti u neovisnoj Republici Hrvatskoj. Odluka je bila slijedeća: ne živjeti više u neprirodnom savezu te geopolitičkom i civilizacijskom okružju kojem hrvatski nacionalni i etnički prostor nikada i nije pripadao do 1918. godine. Dakle, proces nacionalne integracije završio je 25. lipnja 1991. godine što je bio vidljivi znak da je država stvorena. Bio je to dugotrajan, višestoljetni i multidisciplinaran proces jer smo povijesno naslijeđenu dezintegraciju hrvatskog nacionalnog i etničkog prostora opetovano morali ujediniti kako teritorijalno, tako i jezično, društveno i duhovno. U konačnici smo spomenuto postignuće morali obraniti od agresora, u obrambenom Domovinskom ratu.

Odluka je bila vratiti se u svoje prirodno: srednjeeuropsko, mediteransko i podunavsko okruženje. Odluka je bila, dakle, vratiti se u svoje europsko okruženje.

Odluka je posjedovala i društveni karakter jer je hrvatski narod odlučio ne živjeti više u komunističkom totalitarnom sustavu.

Odlika svakoga totalitarizma jest provedba onoga što znače latinske riječi ‘totus’ i ‘totaliter’.

U takvom sustavu su se mijenjala poimanja o obitelji, o slobodi, o domovini, o vlasništvu, a svatko tko bi, ne samo putem kršćanstva, nego i s pomoću kulture, umjetnosti i znanosti nastojao djelovati u skladu s europskim vrijednostima proglašen je neprijateljem i nepoželjnim“.

Ovako duboko sebičan sustav motivirao je Hrvate do te mjere da je, a kako sam spomenuo odlučio s 93, 2%, odbaciti totalitarno i prihvatiti demokratsko, kako se živjelo u zapadnoj Europi. Kolika je bila želja hrvatskog naroda za demokratskim vrijednostima može se sjetiti svatko od nas ovdje nazočnih koji je živio u totalitarnom sustavu, koji je odrastao u totalitarnoj Jugoslaviji. Represija, manjak slobode i nemogućnost donošenja individualnih odluka još više je jačala motivaciju za neovisnom Hrvatskom. Želja za neovisnom Hrvatskom istodobno je značila i želju za mirom, jednakošću i ljudskim pravima, dakle svemu onom što je participirala zapadna Europa i nakon Drugog svjetskog rata.

Upravo te želje za europskim vrijednostima Hrvatska se dobro sjeća. Izuzetno teško i dugotrajno nastojanje za biti dijelom te živjeti europske vrijednosti kod Hrvata je stvorilo osjećaj cijeniti mir, slobodu, demokraciju i stabilnost. Spomenute vrijednosti hrvatska vanjska politika promiče i u tijelima Europske unije, a poglavito u nastojanjima da i nama susjedne zemlje postanu dijelom ujedinjene Europe.

Stoga je Republika Hrvatska kao članica NATO-a sudjelovala i sudjeluje u brojnim mirovnim misijama diljem svijeta, a u pojedinim dijelovima svijeta u zajedništvu s Vama dragi njemački prijatelji kao i ostalim europskim zemljama.

U zajedništvu s Vama ćemo slijedeće 2020. godine predsjedati i Europskom unijom. U prvoj polovici godine Republika Hrvatska, a u drugoj polovici godine SR Njemačka.

Europu su vizionarski uspostavili Konrad Adenauer i ostali oci utemeljitelji. Republiku Hrvatsku u kojoj danas živimo je na isti vizionarski način uspostavio dr. Franjo Tuđman. Želja mu je bila da Hrvatska postane zemlja koja promiče stabilnost, mir i vladavinu prava. Želja mu je bila da Hrvatska aktivno sudjeluje u kreiranju međunarodne politike. U kolikoj mjeri mu je želja ispunjena svjedoči i činjenica da je prije nekoliko dana aktualna ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske gospođa Marija Pejčinović Burić imenovana Glavnom tajnicom Vijeća Europe.

Dragi prijatelji, to je današnja Hrvatska!

Dragi prijatelji, to su spomenuta postignuća i vrijednosti danas slavimo!

Želim nam svima sretan Dan državnosti Republike Hrvatske!

Tijekom proslave su brojnim izvedbama hrvatskih domoljubnih pjesama hrvatska operna pjevačica Barbara Suhodolčan i njen otac Rajko Suhodolčan uz pratnju pijanista Božidara Vlašića doista doprinijeli izuzetnoj atmosferi.

Stoga je operna pjevačica Barbara Suhodolčan u konačnici i naglasila kako joj je jako drago što je uspjela pjesmom spojiti domovinu i iseljenu Hrvatsku te dotaknuti sve krajeve Lijepe naše", istaknuo je u govoru.

 

M.J.