Hrvatska kulturna zajednica Bocholt u subotu je proslavila 10.godišnjicu postojanja i proslavu Dana državnosti Republike Hrvatske. Proslava je održana pred više od 100 članova i gostiju u Obiteljskom centru Srca Isusova u Bocholtu, javlja Fenix magazin.

Voditeljica programa Leonka Krnjić pozdravila je sve nazočne, posebno doc. dr. sc. Ivana Bulića, generalnog konzula Republike Hrvatske iz Düsseldorfa, dogradonačelnicu Bocholta Hanni Kammler, zatim Michael Schwinninga, povjerenika za integraciju grada Bocholta,  Miju Nujića, predsjednika Matice hrvatske za Rursko područje.

Nakon intoniranja hrvatske i njemačke himne te europske himne, predsjednik kulturne zajednice Ivan Mihalj zahvalio se svima koji su došli uvećati njihovu proslavu Dana državnosti i 10 godina postojanja.

Istaknuo je da se kulturna zajednica zalaže u očuvanju hrvatskog jezika i kulture ovdje daleko od domovine te ga iznimno raduje da ima puno mladih i djece koji dolaze u zajednicu.

Da trud koji ulažu ima uspjeha pokazuje i to da kod osnivanja prije 10 godin, Hrvatska kulturna zajednica je imala 10 članova dok danas broji nešto više od 120 članova.

Generalni konzul Republike Hrvatske u Düsseldorfu, doc. dr. sc. Ivan Bulić u svome je govoru podsjetio na odluku o neovisnosti koja je Hrvatsku vratila  u svoje prirodno: srednjeeuropsko, mediteransko i europsko okruženje.

-Sve Vas srdačno pozdravljam kao Generalni konzul u Saveznoj zemlji Sjevernoj Rajni Vestfaliji. Danas slavimo Dan državnosti RH ovdje u Bocholtu.

Svaka zemlja na svijetu Danom državnosti odredi osobit događaj iz svoje povijesti.

Tako je Republika Hrvatska odredila 25. lipnja jer upravo je 25. lipnja 1991 Hrvatski sabor donio odluku o prekidu svih državnopravnih veza sa SFRJ te proglasio samostalnost.

Prethodno je, a u svibnju 1991 godine, proveden referendum na kojem je hrvatski narod većinskom odlukom s 93,2% odlučio živjeti u neovisnoj Republici Hrvatskoj.

Odluka je bila slijedeća: ne živjeti više u neprirodnom savezu te geopolitičkom i civilizacijskom okružju kojem hrvatski nacionalni i etnički prostor nikada i nije pripadao do 1918. godine.

Odluka je bila vratiti se u svoje prirodno: srednjeeuropsko, mediteransko i europsko okruženje.

Odluka je posjedovala i društveni karakter jer je hrvatski narod odlučio ne živjeti više u komunističkom totalitarnom sustavu.

Stoga je, a tijekom zasjedanja Hrvatskog sabora na kojoj je proglašena neovisnost prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i rekao:

“Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi u kojoj je postojala pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornom hrvatskom. Proglašavajući samostalnost hrvatske mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti. To sve zbog prirodnih i vrhunaravnih razloga” 

Dakle, proces nacionalne integracije završio je 25. lipnja 1991. godine što je bio vidljivi znak da je država stvorena. Bio je to dugotrajan, višestoljetni proces i multidisciplinaran proces jer smo povijesno naslijeđenu dezintegraciju hrvatskog nacionalnog i etničkog prostora opetovano morali ujediniti kako teritorijalno, tako i jezično, društveno i duhovno. U konačnici smo spomenuto postignuće morali obraniti od agresora s istoka, u obrambenom Domovinskom ratu.

Ukoliko razmišljamo o spomenutoj dugotrajnosti, žrtvi i trudu, mišljenja sam, a poglavito kada vidim koliko ovdje ima mladih, da generacije koje dolaze budu generacije koje će višestoljetni proces nacionalne integracije s ponosom vrednovati te nastaviti raditi za boljitak jedine nam Hrvatske.

Zato sam i došao ovdje večeras u Bocholt da Vam čestitam na trudu koji ulažete svih ovih godina. Čestitam vam na 10 godina postojanja, truda i zalaganja na očuvanju hrvatskih vrijednosti.

Budimo ponosni što smo Hrvati ne samo kada igra hrvatska nacionalna reprezentacija i pobjeđuje, ne samo kad je ljeto, pa se ponosimo našom jadranskom obalom. Sjetimo se pjesnika koji pjevaju o ljepotama Like, Slavonije, Zagorja, Istre, Bosne i Hercegovine.

Želim reći koliko nam je Domovina lijepa u svim svojim dijelovima te stoga budimo i mi svakog dana našeg života ponosni što smo Hrvati, istaknuo je u prigodnom govoru generalni konzul dr. sc. Ivan Bulić.

Kulturnoj zajednici Bocholt čestitala je i do gradonačelnica Bocholta Hanni Kammler ističući visok stupanj integracije Hrvata u gradu Bocholtu i prijateljstvo Hrvatske i Njemačke. Čestitku je uputio i Mijo Nujić, predsjednik Matice hrvatske za Rursko područje koji je ponovno izabran za član Gradskog vijeća za integraciju Bocholta, je također istaknuo otvorenost hrvatske zajednice i spremnost na suradnju s drugim kulturnim udrugama u tom gradu, njegovanje hrvatskog jezika i kulture ali i  promicanje integracije u tom gradu.

 

M.M.