Sastanak Dijalog na visokoj razini o procesu pristupanja s BiH odrzan je 27. lipnja ove godine u Bruxellesu. Sastanka je organizirao Štefan Fuele, povjerenik Europske komisije za proširenje Europske unije. U ime BiH bili su predsjedatelj Predsjedništva BiH, predsjedatelj Vijeća ministara te lideri sedam najjačih bh. stranaka.

Sa tog sastanka odaslana je vrlo jasna poruka kako BiH ima jasnu europsku perspektivu. Europska komisija se nada da će u najkraćem mogućem roku, BiH biti u mogućnosti ispuniti uvjete za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruzivanju, kao i preostale uvjete za podnošenje zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, poruka je iz Bruxellesa nakon sastanka s bh. liderima.

Europska komisija pozdravila je usvajanje Zakona o drzavnoj pomoći (iako je Zakon usvojen u drzavnom Parlamentu, još uvijek nije postignuta podudaranost s Privremenim sporazumom) i Zakona o popisu pučanstva (u EU institucijama još uvijek nisu zadovoljni s pripremama za koje tvrde da nisu dostatne niti su blagovremene) kao značajne pomake u napredovanju BiH u procesu europskih integracija, međutim jasno je kazano kako je neophodno osigurati njihovu potpunu realizaciju.

Svi sudionici razgovora usuglasili su Mapu puta, koja bi mogla omogućiti, ako se pravovremeno i uspješno provede, da zemlja podnese vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU prije kraja ove godine.

Tijela vlasti i političke stranke iz BiH primili su rokove na znanje i dogovorili su se kako će osigurati politički dogovor u pogledu sudske odluke u predmetu Sejdić-Finci i izvršiti izmjene Ustava do 30. studenoga 2012. godine, kao elemenata koji su ključni da bi se osigurala zadovoljavajuća evidencija ostvarenog u smislu izvršavanja obveza Bosne i Hercegovine iz SSP-a/Privremenog sporazuma.

Vijeće ministara BiH zaduzilo je ovih dana institucije BiH da pouzmu sve neophodne aktivnosti kako bi „Mapa puta“ za zahtjev za članstvo u EU bila blagovremeno provedena. „Mapom puta“ definirano je da se do 31. kolovoza pripremi prijedlog izmjene Ustava BiH, koji će biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH, usklađen sa sudskom odlukom „Sejdić – Finci“, dok bi izmjena Ustava BiH sukladno ovom odlukom morala biti izvršena do 30. studenoga.

No, kako u BiH ništa ne ide „glatko“, bilo je jasno kako će „dodatno usloznjavanje političkih prilika“ usporiti ovaj ambiciozni plan iz Bruxellesa – sjedišta europskih institucija.

Posljednje desetljeće, uvijek kada su domaći političari inicirali kompromisne prijedloge koji bi ovu zemlju politički pokrenuli iz „gliba“, dogodila bi se ta, već „čuvena“ usloznjavanja političkih prilika u BiH.

Osobno, uvijek kada sam u prigodi razgovarati sa čimbenicima iz međunarodne zajednice koji „ordiniraju“ u ovoj zemlji već dva desetljeća, volim im kazati kako se: „kriza ili rješava ili kontrolira“.

A ovako na prvu, jednostavno, to ovako u prijevodu znači: danas u BiH imamo na djelu dva koncepta: prvi koncept koji zagovaraju Europljani (EU) i koji zeli rješavanje političke krize u BiH na temelju dogovora i kompromisa legalnih i legitimnih političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda i drugi koncept, koji kako stvari stoje, predvode Amerikanci i Turci, a koji „prizeljkuje“ permanentnu političku krizu u ovoj zemlji, odnosno „kontroliranje krize“.

Vratimo se mi na početak ove priče. Iako su dati vrlo jasni i precizni rokovi da se do 31. kolovoza pripremi prijedlog izmjene Ustava BiH, koji će biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH, usklađen sa sudskom odlukom „Sejdić – Finci“, dok bi izmjena Ustava BiH sukladno ovom odlukom morala biti izvršena do 30. studenoga. mnogo je „otpora“ na terenu i postoje mnogi koji ne zele pribliziti ovu zemlju europskim integracijama, odnosno, onima kojima apsolutno odgovara i ovakvo stanje zemlje u kakvoj se ona trenutno nalazi, tj. „neperspektivna crna rupa“ Europe.

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović izrekao je ovih dana „zlosutnu“ prognozu kako je nerealan dogovor političkih lidera u BiH da će do 31. kolovoza 2012. godine biti riješen način provođenja odluke "Sejdić-Finci", navodeći da nije dobro da se netko „igra s građanima BiH“.

„Potpuno je bilo nerealno ono što su lideri političkih stranaka dogovorili prije deset dana, da će do konca kolovoza završiti sve oko odluke Suda u Strasbourgu, kada nismo za nekoliko godina uspjeli uskladiti Ustav. Na različitim smo pozicijama, kao i prije nekoliko godina“, naveo je Radmanović, koji je i potpredsjednik SNSD-a. Također je, kaze, bilo neralno da ti isti lideri političkih stranaka, potpomognuti nositeljima izvršne vlasti iz BiH, zajedno sa komesarom za proširenje Europske unije, kazu kako će to uraditi do rujna.

Radmanović je istaknuo kako Republika Srpska i FBiH imaju različite poglede na izmjenu Ustavu, a da se u FBiH teško mogu usuglasiti oko jednog rješenja i da se teško moze riješiti ovo pitanje u naredna dva-tri mjeseca. Potreban je, kaze, stalni dogovor političkih stranaka sve dok se ne nađe rješenje, a ne parcijalni dogovor dvojice ili trojice protiv drugih, koji izazivaju nove probleme u cijeloj BiH.

Za Bosnu i Hercegovinu prevazno je dobiti kandidacijski status za EU, da ne postane crna rupa u Europi, te da bude otvoren proces ustavni reformi, za kojima ova zemlja vapi već 17 godina. Čekajući savršeno rješenje, stojimo zaglavljeni u jednoj zemlji za koju više ne predstavlja problem što se ona ne pomjera naprijed, već što svi odoše naprijed, a ona stoji u mjestu.

Međunarodna krizna skupina (ICG) uputila je ovih dana javnosti upozoravajuću analizu u kojoj se ističe kako je sustav vlasti u BiH dosegao prijelomnu točku i kako je put ove zemlje prema članstvu u EU.

>>Mate Kovačević: Nove balkanske strategije

ICG je utvrdio da bh. političari moraju reformirati Ustav no, ponovno otvaranje Daytonskog sporazuma zahtijeva više od brze popravke. Dodaje da EU ne bi trebala odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”, kojom se odbacuje tripartitni etnički monopol, učiniti preduvjetom za kredibilnu aplikaciju za članstvo ako već trazi temeljitu reformu koja bi zemlju stavila na čvrste osnove.

Neuspjeh BiH da implementira odluku Europskog suda u slučaju “Sejdić-Finci” zbunjuje promatrače. „Implementacija te presude neće neminovno dovesti do poboljšanja polozaja manjina. Spor nije o diskriminaciji za koju se sve bh. političke stranke slazu da se mora eliminirati, već o tome da li, i kako, očuvati prava konstitutivnih naroda BiH, posebno prava Hrvata koji su najmalobrojniji. Njihova pozicija će vjerojatno dobiti dodatnu potporu kada se Hrvatska pridruzi EU 2013.“, smatraju eksperti ICG-a.

Iako slučaj s Europskog suda za ljudska prava otvara fundamentalna pitanja o strukturi bh. Ustava, to je otvorilo i opasna i vazna pitanja zakopana još od kraja rata 1995. Sudac Giovanni Bonello je u samoj presudi izrazio oštro neslaganje osuđujući odluku Suda i upozoravajući na opasnosti dovođenja u pitanje statusa quo. Lokalni lideri također upozoravaju na isto.

BiH pati od neriješenih pitanja sličnih onima koja su dovela do raspada Jugoslavije, a neki nabrzinu sklepani set amandmana bi mogao dodatno otezati odrzavanje cjelovitosti ove zemlje. Istovremeno, odgađanje u implementaciji odluke suda znači daljnje odgađanje napretka prema EU, što je jedan od rijetkih ciljeva o kojim se u BiH svi slazu.

Tenzija između dva aspekta bh. federalizma – podjela na dva teritorijalna entiteta i tri etničke zajednice koje su poznate kao konstitutivni narodi – raste već deset godina. To više nije odrzivo. Kako je Međunarodna krizna skupina (ICG) opisala u svojim izvješćima u zadnje dvije godine, drzavne institucije su pod napadom, a u FBiH i RS-u traje kriza vlasti.

Institucije na svim razinama su veoma neučinkovite, a politički čimbenici ignoriraju teške političke izbore i naizgled su imuni na domaće i međunarodne pritiske. Bilo je potrebno 14 mjeseci da se formira drzavna vlada nakon izbora u listopadu 2010.; ova krhka koalicija se raspala nakon manje od šest mjeseci, 31. svibnja 2012., objašnjeno je u analizi.

Nova konstelacija stranaka, po analizi, pokušava uspostaviti kontrolu, ali njihovi bivši partneri u drzavnoj i federalnoj vladi se čvrsto drze svojih pozicija pa je budućnost neizvjesna.

Drzave EU bi, sudeći po analizama Mređunarodne krizne skupine, trebale otkloniti uvjetovanje bh. kandidature implementacijom sudske odluke. „Sveobuhvatna reforma Ustava bi trebala biti cilj pregovora o članstvu, a ne njen preduvjet“, zaključak je analize ICG-a.

Mišo Relota