Željko Primorac: Ivica Puljak u potjeri za Bogom po splitskim školama i vrtićima
Jedna anegdota kaže kako su za vrijeme komunizma u školama pokušali djeci na sve moguće načine ukazati kako su vjera i znanost dva pojma koja se međusobno isključuju. Međutim, kako to obično biva uvijek se nađe neko oštroumno dijete koje postavi pitanje na koje ni najveći dogmatici nemaju odgovor.
Već sama činjenica da se Ante Tomić i Zvonko Bušić nalaze u istom tekstu i u istoj rečenici uvreda je uspomeni na Zvonka Bušića, čovjeka čiji su ideali bili veći i snažniji od Velebita. Čovjeka, čiji veličinu hrvatski narod, budimo iskreni, nije prepoznao za života.
Tijekom desetljeća komunističke vladavine u Hrvatskoj je uloženo mnogo napora u propagandne aktivnostima kako bi se Hrvate držalo u pokornosti stigmatizirajući ih kao genocidan narod sklon fašizmu.
Vijeće za suočavanje s prošlošću, kojeg je osnovala Vlada RH, objavilo je svoje prijedloge nakon više od godinu dana rada. Cijeli rad Vijeća u javnosti se sveo na iščekivanje kakvo će biti mišljenje o pozdravu Za dom spremni i partizanskoj zvijezdi petokraci.
Kada već Bošnjaci i Srbi, uz potporu Njemačke, Turske i Rusije, mogu planirati povezivanje Sarajeva i Beograda autocestom mogu i Hrvati sanjati povezivanje Splita i srednje Bosne brzom željeznicom.
Buran je bio ovaj tjedan. Dolazak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Hrvatskoj je izazvao takvu pomutnju da više nisam siguran tko je vlast, tko opozicija, tko je lijevi politički spektar, a tko desni.
Opću sablazan u Hrvatskoj nedavno je izazvao jedan karneval, barem kod lijevih kolumnista i dežurnih higijeničara javnog morala. Radi se o 37. dičjem karnevalu u Kaštelima. Kao i u svim karnevalima tako je i na ovom karnevalu zapaljen krnje. A krnju je ove godine predstavljala jedna LGBT slikovnica, ona dobro poznata u kojoj dvije mame odgajaju dijete, a plamen je zahvatio i verziju s dvojicom tata.
Najprije iznenadni posjet Ankari i predsjedniku Turske Erdoganu, zatim isto tako žuran posjet Sarajevu i razgovori s članovima Predsjedništva BiH, a onda možda i najveće iznenađenje – poziv srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću da posjeti Zagreb. Sukus je ovo angažmana predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u posljednjih mjesec dana, a poveznica između svih ovih putovanja i susreta je samo jedna – položaj Hrvata u BiH.
Ništa u Hrvatskoj ne može uzburkati duhove kao što to mogu crkvena zvona. Ništa ne probudi takvu strast kod Hrvata kao zvonik i zvuk jutarnje zvonjave, ne uznemiruju se puno zbog činjenice što izumiru ili iseljavaju u kolonama sličnim onima u kojima su nedavno s istoka Sirijci koračali prema našim granicama. Ne, crkva je glavni pokretač strasti u Hrvatskoj ili barem u Splitu.
Iako će možda nekim zvuči paradoksalno, ali većina nedaća i problema s kojima se danas suočavaju Hrvati u BiH imala je, nakon 2000. godine, prešutni blagoslov vlasti u RH.