Ruski znanstvenici otkrili su novu toplu površinsku struju u vodama Barentsovog i Karskog mora, koja utječe na stvaranje i otapanje ledenog pokrova u području sve važnijem za pomorski promet, priopćila je Ruska znanstvena fondacija.
"Isključite je." To je bio izravan odgovor bivšeg izvršnog direktora Googlea Erica Schmidta na pitanje o budućnosti u kojoj bi sustavi umjetne inteligencije postali toliko napredni da ljudi više ne bi mogli razumjeti što rade.
Rijeke diljem svijeta u 2025. godini zabilježile su jednu od najsušnijih godina u posljednjih nekoliko desetljeća, objavila je u četvrtak Svjetska meteorološka organizacija (WMO), što odražava smanjenje zaliha vode na Zemljinoj površini i izaziva zabrinutost za budućnost opskrbe.
Geolozi smatraju da su riješili dugogodišnju zagonetku Apenina: Zemljina kora ispod tog planinskog lanca postupno se odvaja i „otkopčava“ poput patentnog zatvarača, što objašnjava neobična geološka zbivanja na površini.
Podatkovni centri u Sjedinjenim Američkim Državama suočavaju se sa sve većim nezadovoljstvom javnosti zbog velike potrošnje vode i energije, no tehnološki divovi koji u njih ulažu milijarde dolara tvrde da se potrošnja vode može znatno smanjiti.
Sredozemno more ubrzano se zagrijava, a stotine novih i invazivnih vrsta potiskuju autohtone ribe, školjkaše i druge organizme. Znanstvenici upozoravaju da su neke promjene već nepovratne te da će ozbiljno pogoditi ribare i obalne zajednice koje generacijama ovise o moru.
Dubrovnik je postao svjetsko središte znanosti: vodeći stručnjaci, Nobelovci i najveće institucije okupili su se na ISABS‑u kako bi raspravili budućnost umjetne inteligencije u medicini, forenzici i antropologiji.
Znanstvenici u Kini otkrili su dokaze o virusu porijeklom iz vodenih životinja koji je povezan s ozbiljnom očnom bolešću koja može navodno dovesti do trajne sljepoće. Ova očna bolest nazvana je perzistentni očni hipertenzivni virusni prednji uveitis (POH-VAU), no uzrok nije jasan.
U centralnoj dvorani Hrvatskoga državnoga arhiva na Marulićevom trgu u Zagrebu održana je u utorak u podne svečanost obilježavanja 20 godina postojanja i rada Hrvatskoga memorijalno- dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata, krovne državne znanstvene institucije koja ima za cilj očuvati istinu i dostojanstvo Domovinskoga rata.
U 103. godini života umro je John Ivan Prcela, hrvatski povjesničar, profesor i autor koji je najveći dio svoga rada posvetio istraživanju pokolja nad Hrvatima nakon Drugog svjetskog rata. Njegovo ime ostaje trajno vezano uz monumentalno djelo Hrvatski holokaust, knjigu koja je dokumentirala stradanja hrvatskog naroda pod komunističkim režimom. Cijeli život posvetio je istraživanju Bleiburške tragedije i stradanja hrvatskog naroda pod komunističkim režimom.