Žalbeno vijeće Haškog tribunala vratilo je na snagu dio optužnice koji Radovana Karadžića tereti za genocid počinjen 1992. godine u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

'Žalbeno vijeće na osnovu članka 235. statuta i pravila 117., imajući u vidu pisane podneske strana u postupku i argumente iznesene na žalbenom ročištu u travnju na otvorenoj sjednici, djelomično odobrava prvi, drugi i treći argument Tužiteljstva, poništava odluku Raspravnog vijeća kojim se Radovan Karadžić oslobađa odgovornosti za genocid u predmetnim općinama te vraća na snagu točku 1 optužnice.'

Tim je riječima predsjednik Žalbenog vijeća Theodor Meron danas objavio da je poništena prošlogodišnja odluka Raspravnog vijeća, kojom je ratni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić oslobođen odgovornosti za genocid počinjen 1992. godine nad Hrvatima i Muslimanima u općinama Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

Točka 1 optužnice, koju je Raspravno vijeće bilo ukinuto, vraćena je na snagu.

Inače, sudac Theodor Meron je ujedno i predsjednik Tribunala, a ujedno je i predsjedavajući Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i ostali.

Presuda je ispravljanje elementarne nepravde

Današnja presuda je ispravljanje elementarne nepravde koja je počinjena prema žrtvama, prvi su komentari koje su u četvrtak prenijeli mediji u BiH.

Sudac iz Sanskog Mosta Adil Draganović koji je u svibnju 1992. s nizom Bošnjaka i Hrvata s tog područja bio zatočen u logoru na Manjači izjavio je za TV Federacije BiH (FTV) kako je iznimno važno da se na suđenju Karadžiću utvrdi i odgovornost za zbivanja u tom dijelu BiH.

Podsjetio je na činjenicu kako su Bošnjaci i Hrvati sjeverozapadne Bosne već na početku rata bili sustavno proganjani i zlostavljani s krajnjim ciljem da se potpuno uklone iz tog dijela zemlje.

Odvjetnica Vasvija Vidović koja i sama ima iskustvo sa suđenja pred Haaškim sudom kazala je kako je za nju odluka u Karadžićevu predmetu očekivana.

Podsjetila je na dokumente iz 1992. koji govore o strateškim ciljevima tadašnjeg vodstva bosanskih Srba.

"Strateški ciljevi su bili, između ostalog, uklanjanje granice na Drini. Takvi strateški ciljevi nisu mogli biti provedeni bez genocidne namjere", izjavila je Vidović kako je citira Balkanska istraživačka mreža (BIRN) čije je sjedište u Sarajevu.

M.M.