Zadnjih dana prosinca 2013. godine iz tiska je izašla knjiga pod naslovom Stjepan Tomašević (1461.-1463.) - slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva koju je izdao Hrvatski institut za povijest iz Zagreba i Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, javlja KTA.

Radi se o zborniku radova sa Znanstvenog skupa održanog 11. i 12. studenoga 2011. godinu Jajcu, a povodom 550 godina krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, kojeg su papinski legati okrunili u studenom 1461. godine, i nakon čije vladavine je Bosnu okupiralo Otomansko carstvo.

U zborniku se nalazi 13 radova povjesničara iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske i Srbije,čija izlaganja tvore četiri zaokružene tematske cjeline. Prva je cjelina posvećena pregledu razvoja historiografije o osmanskome osvajanju Bosanskoga Kraljevstva i analizi dijela osmanskih i domaćih izvora. Druga se cjelina bavi analizom unutarnjopolitičkih i vanjskopolitičkih prilika u Ugarsko-Hrvatskome Kraljevstvu koje su prethodile i pridonijele nestanku susjednog Bosanskog Kraljevstva, kao i analizom uloge Jajca, nakon njegova zauzeća od strane kralja Matijaša, u ugarskome pograničnom sustavu. Naglasak je pritom stavljen na međusobni odnos ugarsko-hrvatskoga i bosanskoga vladara tijekom razdoblja vladavine Stjepana Tomaševića i na političke okolnosti u Ugarskoj u vrijeme neposredno prije pohoda na Jajce, koje su bile vrlo kompleksne s obzirom na to da je položaj mladoga kralja Matijaša, koji još nije bio ni okrunjen, bio krajnje ugrožen što zbog sukoba s ugarskim barunima, što zbog rastućega osmanskog pritiska. Treću tematsku cjelinu sačinjavaju radovi koji prate djelovanje bosanskoga i hrvatskoga plemstva u burnom razdoblju nakon pada Bosanskoga Kraljevstva. Riječ je naime o radovima koji istražuju ulogu bosanskoga plemstva u Korvinovu protuudaru i oslobađanju Jajca kao i ulogu plemstva s područja današnje Slavonije u obrani novoosnovane Jajačke banovine i njihove veze s posljednjim Kotromanićima. U istom se kontekstu sagledava i uloga tvrdoga grada Blagaja na ušću Japre, jednog od najvažnijih posjeda knezova Blagajskih, u protuosmanskome ratu u drugoj polovini 15. i početkom16. stoljeća. Posljednja, četvrta cjelina jest svojevrsna miscellanea u kojoj su se našla tri rada: jedan posvećen proučavanju latinske pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni, u kojemu su prikazani izvori koji svjedoče latinsku pismenost ikoji pokušava utvrditi mjesto latinskoga jezika u srednjovjekovnoj bosanskoj kulturi; drugi se bavi istraživanjem srednjovjekovnih crkava i njihovih patrona na tlu današnje Bosne i Hercegovine; i treći, koji se bavi sudbinom posmrtnih ostataka kralja Stjepana Tomaševića od njihova iskapanja 1888. pa sve do rata 1991.-1995., kada su oni bili razlogom političko-diplomatskih sukoba između hrvatske i bošnjačke strane.

Svoje radove u zborniku su priložili: Emir O. Filipović, „Historiografija o padu Bosanskog Kraljevstva“; Dino Mujadžević, „Pad Bosne 1463. prema osmanskim narativnim izvorima“; Zdenka Janeković Römer, „Kraj srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva u dubrovačkim izvorima“; Borislav Grgin, „Južne granice Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u vrijeme Stjepana Tomaševića“; Tamás Pálosfalvy, „The Political Background in Hungary of the Campaign of Jajce in 1463“ (Političke okolnosti u Ugarskoj glede pohoda na Jajce 1463. godine); Richárd Horváth, „The Castle of Jajce in the Organization of the Hungarian Border Defence System under Matthias Corvinus's“ (Utvrda Jajce u ugarskom pograničnom sustavu u vrijeme Matijaša Korvina); Đuro Tošić, „Bosanska vlastela u oslobađanju Jajca od Turaka 1463. godine“; Stanko Andrić, „O obitelji bosanskog protukralja Radivoja Ostojića (prilog rasvjetljavanju bračnih veza posljednjih Kotromanićas plemstvom iz dravsko-savskog međuriječja)“; Marija Karbić, „Uloga plemstva s područja današnje Slavonije u obrani Jajačke banovine“; Hrvoje Kekez, „Knezovi Blagajski i tvrdi grad Blagaj nakon osnutka Jajačke banovine1464. godine“; Tomislav Galović, „Ego a puero baptizatus fui et litteras Latinas didici… - prilog proučavanju latinske pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni (s posebnim osvrtom na 15. stoljeće)“; Andrija Zirdum, „Crkve i njihovi patroni u srednjem vijeku u Bosni i Hercegovini“; Jakša Raguž, „Sudbina posmrtnih ostataka kralja Stjepana Tomaševića1463. – 1888. – 1992. – 1999“.

Urednik zbornika je dr. sc. Ante Birin iz Hrvatskog instituta za povijest, a u uredništvu su bili dr. sc. Darko Tomašević i dr. sc. Gordan Ravančić.

Na kraju knjige nalazi se kazalo osoba te kazalo zemljopisnih pojmova.

M.B.