Velike suše pogodile su mnoge zemlje svijeta. Prema podacima UN-a, cijena hrane u svijetu prošli je mjesec narasla za 6% u odnosu na lipanj. Strahuje se od izbijanja krize u opskrbi hranom najsiromašnijih zemalja svijeta.

SAD čezne za kišom jer je čak 64% teritorija zedno i presušeno. Ovoljetna suša najveća je od 1934. Bude li trajala do početka listopada, kako se predviđa, zbog manjka vode propast će većina ovogodišnjeg uroda. Ovo je suša povijesnih razmjera i ima pogubne posljedice za stočare i ratare diljem mnogih saveznih drzava. Dao sam nalog ministru poljoprivrede da pomogne poljoprivrednicima u borbi protiv ovog uzasa, rekao je Barack Obama, američki predsjednik. Za pomoć poljoprivrednicima Bijela kuća izdvojit će 30 milijuna dolara.

Na drugoj strani svijeta, u Rusiji, slična slika. Prošle godine poljoprivrednici u regiji Uljanovsk imali su tako uspješnu zetvu da su izvezli na milijune tona viška. Ove godine imat će ga tek za potrebe svojega stanovništva. Od skromne zetve zele profitirati i oni koji s njezinom proizvodnjom nemaju ništa - burzovni mešetari. Od deregulacije trzišta hrane potkraj 90-ih investicijskim bankama i hedge fondovima dopušteno je klađenje na cijenu hrane, čime je izazvan umjetan rast cijena.

Na drastično poskupljenje na cijelom svjetskom trzištu hrane znatno utječe i porast proizvodnje biogoriva. Za njegovu proizvodnju samo u SAD-u mora se odvojiti 40% uroda. Stanje je loše i u Aziji, osobito u Indiji gdje monsunske kiše kasne. Analitičari upozoravaju da bi drastičan rast cijena hrane mogao izazvati glad, ali i nemire globalnih razmjera.

El Nino budi strah od rasta cijena hrane

Japanska meteorološka agencija upozorava na pojavu El Nina, globalnog atmosfersko-oceanskog fenomena, te procijenjuje da će potrajati do zime i dodatno potaknuti rast cijena hrane koje već rastu zbog suše.

Nepoznanica je koliko će biti jak, a jaki El Nino izaziva velike suše u Australiji, dijelovima Afrike, jugoistočne Azije te u Indiji, no istodobno u drugim dijelovima donosi kiše. On moze poboljšati prinose kukuruza i soje u Juznoj Americi, a istodobno uništiti zetve u Australiji. Mogao bi pogoditi i prinose kave, kakaovca, rize i šećera u jugoistočnoj Aziji.

El Nino zagrijava površinu mora u ekvatorijalnom Pacifiku i javlja se svake četiri do 12 godina. Djeluje suprotno od druge pojave La Nine, koja često izaziva poplave u Australiji i dijelovima Azije.

M.B.