Damir Pešorda: Hrvatska desnica i rat u Ukrajini
Ruska invazija na Ukrajinu dovela je, između ostalog, i do stanovitog rascijepa u okviru desne misli u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Vojni sraz između imperijalne sile i slabije susjedne zemlje koja brani svoju neovisnost po definiciji je takav da izaziva naklonost prema slabijem kod svakog promatrača sa strane, osim ako taj promatrač nije ultimativno sklon napadaču. Tako su, primjerice, Srbi skloniji Rusima jer se oslanjaju na žilavi narativ o nekakvom stoljetnom srpsko-ruskom prijateljstvu, a vjerojatno i stoga što u rusko-ukrajinskim odnosima vide presliku srpsko-hrvatskih odnosa.
Tko bi još jesenas pomislio da će njemački kancelar Olaf Scholz postati spasitelj Njemačke i njezine državne časti, ali i spasitelj EU-a i njezine budućnosti? Kao kandidat (pro)padajućeg SPD-a ostvario je tanku relativnu izbornu pobjedu, jer je između svih neuvjerljivih kandidata svojim pristojnim političkim izričajem najviše podsjećao na Angelu Merkel.
Gledajući kako se u kriznim vremenima vlast i oporba okupljaju oko minimuma nacionalnog interesa, pitam se je li Hrvatska uistinu politički najgluplja država? I je li institucionalno najdublje inficirana ruskim virusom? Hrvatska kao članica NATO-a i EU-a bez sumnje jest izložena ruskom političkom utjecaju, dodatno učvršćenom ruskim kapitalom i korupcijom.