Hrvatska kućanstva nastavit će se razduživati i u drugoj polovici ove godine dominantno pod utjecajem očekivanog daljnjeg pada zaposlenosti i realnih dohodaka, a zbog visoke izloženosti rizicima koji proizlaze s tržišta rada, uredna otplata kredita mogla bi biti otežana pojedinim kućanstvima čak i u slučaju ublažavanja uvjeta kreditiranja pod utjecajem regulatornih izmjena.

Procjena je to analitičara Hrvatske narodne banke, koji navode da su, prema podacima za svibanj, hrvatski građani imali u bankama 32 milijarde više depozita nego kredita.

Po podacima iz publikacije HNB-a "Financijska stabilnost", premda oslabljen, višegodišnji proces razduživanja kućanstava nastavio se i potkraj 2012. te početkom 2013. godine, pa je ukupni dug stanovništva stagnirao na razini nešto nižoj od 40 posto BDP-a.

Pao iznos kredita za kupnju automobila

Najsnažnije je pao iznos kredita za kupnju automobila, na godišnjoj razini za 31,4 posto, odražavajući kretanja prodaje vozila, s godišnjim padom prodaje automobila od gotovo 44 posto.

Po posljednjim podacima HNB-a, krajem svibnja krediti za kupnju automobila iznosili su ukupno 2,6 milijardi kuna, što je za 1,3 milijarde kuna manje nego u na kraju istog mjeseca godine prije, a za 2,9 milijardi kuna manje nego krajem svibnja 2011. (kada su iznosili 5,5 milijardi kuna).

Stambeni su se krediti također nastavili blago smanjivati po stopi od oko 1 posto godišnje, i u nominalnim i efektivnim terminima. Krajem svibnja stambeni krediti iznosili su nešto više od 61 milijardu kuna.

Blago su porasli, za 0,4 posto, jedino ostali dugoročni krediti (npr. gotovinski nenamjenski krediti, potrošački krediti i sl.).

Povećana izloženost riziku

Ukupni su krediti banaka stanovništvu na kraju svibnja iznosili 128,4 milijarde kuna, od čega se oko 48 posto odnosi na stambene kredite.

Udio 'loših' kredita u ukupnim kreditima građanima, po podacima za kraj ožujka, iznosio je 9,67 posto.

Kumulativni pad zaposlenosti tijekom posljednje četiri krizne godine od gotovo 13 posto te realnih plaća za blizu 5 posto, uz daljini rast neizvjesnosti na tržištu rada, nastavit će odvraćati većinu kućanstva od novog, intenzivnijeg zaduživanja i financiranja investicija i potrošnje trajnih dobara, napominju analitičari središnje banke.

Neizvjesnost u pogledu budućeg oporavka, koji se reflektiraju u još uvijek razmjerno niskom potrošačkom optimizmu kućanstava, zadržavati će njihovu osobnu potrošnju na relativno niskoj razini i ograničavati potražnju za novim kreditima.

Uz porast izloženosti riziku gubitka radnog mjesta, kućanstva su krajem 2012. i početkom 2013. uobičajeno bila visoko izložena i financijskim rizicima promjene tečaja i kamatnih stopa, navode iz HNB-a.

Pritom je njihova izloženost valutnom riziku gotovo nepromijenjena posljednje dvije godine (udio kredita vezanih uz stranu valutu u strukturi ukupnih kredita krajem ožujka 2013. iznosio je 75 posto).

No, izloženost kamatnom riziku početkom 2013. znatno se povećala, djelomice i pod utjecajem strukture novoodobrenih kredita. Tako je gotovo 97 posto svih kredita krajem ožujka 2013. bilo odobreno uz mogućnost promjene kamatne stope unutar godine dana.

Omjer duga i depozita

Pokazatelji pak zaduženosti i tereta otplate duga kućanstava mahom su se nastavili poboljšavati krajem 2012. i početkom 2013. Uz nastavak razduživanja, kućanstava su tijekom promatranog razdoblja intenzivnije štedjela pa je do kraja ožujka 2013. omjer njihova duga i depozita pao na svoju dosad najnižu razinu, navode analitičari HNB-a.

S obzirom da depoziti, koji su porasli na godišnjoj razini za 5 posto, ujedno čine i najvažniji segment ukupne likvidne financijske imovine kućanstava, ujedno se poboljšao i odnos duga prema tom obliku imovine.

Tako su, po podacima za svibanj ove godine, hrvatski građani imali u bankama 32 milijarde kuna više depozita nego kredita.

Ukupni kunski i devizni štedni i oročeni depoziti stanovništva kod banaka na kraju svibnja iznosili su 160,4 milijardi kuna (29,6 milijardi kuna kunski i 130,8 milijardi kuna devizni depoziti).

Drugo je pak pitanje kako su među građanima 'raspoređeni' depoziti, a kako krediti. Krajnje pojednostavljeno rečeno na svakog bi zaposlenog u Hrvatskoj 'otpadalo' oko 94 tisuće kuna kredita i oko 117 tisuća kuna depozita, poručuju analitičari HNB-a.

M.M.