Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko kazao je danas u Mostaru kako se službeni Zagreb treba aktivnije uključiti u rješavanje problema koje Hrvati u toj državi imaju, što, po njegovom mišljenju, ne znači uplitanje u odnose druge države već da time, naprotiv, Hrvatska podržava dogovore tri konstitutivna naroda, no nikako dogovore dva na uštrb trećeg.

Novo vodstvo HDZ-a RH je intenziviralo odnose sa svojim sestrinskim strankama u BiH. Upućeni smo jedni na druge jer su naši politički, stranački ali i ljudski odnosi isprepleteni. Nalazimo se u povijesnom trenutku za hrvatski narod koji ćemo zajedno morati svladati. Hrvatska je postala članicom EU prihvativši kroz šest godina teških pregovora sve ono što EU postavlja kao standarde. Moramo skrbiti o Hrvatima, posebice onima u BiH, gdje su konstitutivan narod a nisu ravnopravni. To stanje je neodrživo, izjavio je Karamarko te dodao kako su odnosi hrvatskoga naroda s obe strane granice određeni i emotivnom kategorijom.

-Mi smo isti narod. Nije nam lako gledati kako su naši ljudi ovdje obespravjeni i kako ne mogu izabrati svoga člana Predsjedništva, niti utjecati na neke procese. BiH je naša domovina, jednako kao i Hrvatska. Ovdje smo konstitutivan narod i polažemo pravo da to i provedemo. Moramo se zajedno boriti. Zagreb treba biti aktivniji u odnosu na BiH i na probleme koje naši sunarodnjaci imaju u BiH. To ne znači uplitanje u odnose druge države. Naprotiv, nama je prihvatljivo sve ono o čemu se tri konstitutivna naroda u BiH dogovore, ali nikako da se dva dogovaraju na uštrb trećeg, poručio je šef najjače oporbene stranke u Hrvatskoj.

Karamarko je istaknuo i kako je HDZ-u RH u interes da se BiH što prije europeizira te da ”istočne granice Hrvatske pokriva EU”. U BiH, rekao je, ima puno zrelih političara iz svih stranaka i BiH ima jasne ambicije postati članicom EU.

-Ako se to želi, onda će se morati apsolvirati neki standardi. Prema tome, ne može se događati nikakva majorizacija Hrvata u FBiH. Ovdje najavljujem naš veći angažman, sada kad smo ušli u EU, i definitivno se stavljamo na raspolaganje. Mi smo sestrinske stranke i moramo imati i strategiju i taktiku kako bismo što prije došli do jednakopravnosti hrvatskoga naroda u BiH, rekao je šef zagrebačkog HDZ-a.

Što se tiče ustavnih promjena u BiH i FBiH, predsjednik HDZ-a izjavio je kako će Hrvatska podržati sve ono što se dogovore tri strane u BiH, no da s posebnom pažnjom prati ono što predlažu hrvatske stranke.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i domaćin konferencije je, pak, rekao mostarski i zagrebački HDZ žele dodatno otvoriti rješavanje hrvatskoga pitanja u BiH i to kao ključa normalnog funkcioniranja BiH kao euroatlanskog projekta.

Čović: Dok se hrvatsko pitanje ne riješi, nećemo imati normalnu BiH

-Duboko sam uvjeren da ćemo svi u BiH razumjeti da dok se ne postigne potpuna jednakopravnost triju naroda i svih građana, taj projekat neće normalno funkcionirati. Stvari se dešavaju u hodu i nitko ne čeka nas ni naš dogovor u BiH. Ulaskom Hrvatske u EU otvorile su se i ogromne mogućnosti za BiH. Na nama je i kao državi i kao narodu da to iskoristimo. Veliki broj predstavnika HDZ-a RH danas sjedi u institucijama EU i kroz Europski parlament pet zastupnika HDZ-a može postati i europski glas BiH. Želimo do kraja stabilizirati poziciju hrvatskoga naroda koja je već dulje vremena izložena ustavnoj nejednakopravnosti te svim vidovima majorizacije na svim razinama vlasti, izjavio je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH je naglasio kako je reorganizacija BiH kroz četiri federalne jednice prijedlog  ustavnih reofrmi BiH ispred HDZ-a BiH i HNS-a. No, izjavio je i kako je za HDZ BiH i HNS prihvatljivo i svako drugo rješenje koje osigurava euroatlanski put BiH u kojoj će tri naroda biti jednakopravna.

-Vjerujem da i naši partneri razumiju da dok se hrvatsko pitanje ne riješi, nećemo imati normalnu BiH. Dva puta smo izigrani oko hrvatskoga člana Predsjedništva i danas taj čovjek ne može doći u 90 posto BiH. Neka o tomu razmisle oni koji su mu dali glasove. U Vladi FBiH nema hrvatskoga legitimiteta i to ne funkcionira. Ne može se bez legitimnih predstavnika jednoga naroda raditi bilo šta. Bez obzira što smo malobrojni mi smo vodilja BiH u svakom smislu i to želimo i ostati. Mi ne želimo dijeliti ovu zemlju, nego ju jačati. Vidimo sada da se predlažu reforme FBiH i stvaranje dva ili tri kantona i to nije podjela. A kad mi kažemo da pravimo dvije ili tri takve cjeline u FBiH, onda je to podjela, kazao je Čović.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović kazao je također kako mu ne pada na pamet  povući se s bilo koje dužnosti pa tako ni s mjesta predsjednika HDZ-a BiH, prenosi Bljesak.info.

Čović demantirao odlazak iz politike

"Dragan Čović to nikada nije uradio, a najmanje će to uraditi kao predsjednik HDZ-a BiH", zaključio je odgovarajući na pisanja jednog medija kako se povlači iz aktivne politike.

Demantirao je i medijske napise kako se zasitio politike i da je lošeg zdravlja."Naprotiv, jako sam dobrog zdravlja, a što se tiče mog zasićenje politikom nisam se zasitio, već, naprotiv, jako samo motiviran", kazao je predsjednik HDZ-a BiH.

Pozdravio i izbor Martina Raguža za novog predsjednika HDZ-a 1990, a što se tiče ujedinjenja dva HDZ-a kazao je kako nikada nije izjavio da je protiv ujedinjenja dva HDZ-a te da oko toga rade punih šest godina.

"Mi smo otvoreni za sva pitanja unutar hrvatskog naroda pa i za takva pitanja za koja nam treba jedan ozbiljan sugovornik, analiza te pravo vrijeme, a oko toga radimo već punih šest godina".

Što se tiče razgovora sa Tihićem, Čović je kazao kako je s predsjednikom SDA u okviru parlamentarnih odbora vrlo jasno razgovarao oko toga kako se namjerava riješiti pitanje presude Sejdić- Finci, čije je rješenje po njegovom mišljenju, ključ svih procesa okupljanja šestorke, četvorke i slično.

Inače, danas se u Mostaru u organizaciji HDZ-a i HDZ-a BiH, uz nazočnost najvažnijih dužnosnika hrvatskog naroda na svim razinama vlasti i čelnim dužnosnicima te dvije stranke, kao i izabranim zastupnicima HDZ-a u EU parlamentu razgovara o položaju hrvatskog naroda u BiH nakon ulaska Hrvatske u EU, javlja Fena.

Radni dio konferencije

Na radnoj konferenciji  se raspravljalo o raznim temama pa su tako na temu ustavnih promjena govornici bili Davorin Mlakar, prof. dr. sc. Božo Žepić, prof. dr. sc. Mile Lasić ml. i Borjana Krišto.

Na temu gospodarstva, govorili su dr. Domagoj Ivan Milošević, Ivan Šuker, prof. dr. sc. Marko Kolaković, dr. Goran Marić, Ivana Maletić, Zlatko Ževrnja, Vjekoslav Bevanda i Dragan Vrankić. 

Dr. Mladen Puškarić, Andrej Plenković i  dr. sc. Davor Božinović govorili su na temu Euroatlantskih integracija, dok su Ante Babić, Josipa Rimac, Milan Kovač i Bariša Čolak govorili na temu državljanstvo i prebivalište.

Na temi EEP i europski pučani govornici su bili Dubravka Šuica, Davor Stier, Zdravka Bušić i Željana Zovko.

M.J.