Na Kninskoj tvrđavi u čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja sinoć, 3. kolovoza, održan je bogat program manifestacije »Stijeg slobode – Stina pradidova«. Na njemu su uz natjecatelje sudjelovali i pjesnici Hrvatske izvandomovinske lirike (HIL-a) iz cijeloga svijeta kojima je to bio 21. susret unatoč tomu što mnogi nisu uspjeli doći iz prekooceanskih zemalja zbog mjera pandemije.

Osvrt na knjigu: Miljenko Stojić, Orao leti visoko, Matica hrvatska, Čitluk – Vinkovci, 2021.

Ova, 2021. godina u Hrvatskoj je proglašena Godinom čitanja i bit će obilježena brojnim aktivnostima kojima je cilj promicati i popularizirati knjigu i čitanje. Osim proglašenja "ambasadora čitanja", dodijelit će se nagrada za najbolju knjižaru, izabrati najbolja video najava knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, organizirati međunarodna konferencija o čitanju i "mala noćna čitanja", dodijeliti nagrada mladih za književnost itd., što bi uz redovite promocije knjiga i sve druge djelatnosti koje se na tom polju provode trebalo doprinijeti afirmaciji čitanja.

Knjiga “Usta širom zatvorena” upravo je izašla u izdanju AGM-a. 

Akademski slikar Bojan Dolenec agilni je predstavnik svoje generacije,autor je niza ciklusa,većinom ulja na platnu i drvu,izlagao je na brojnim samostalnim izložbama,stekavši uglednu poziciju u aktualnoj likovnoj produkciji.

Osvrt na knjigu: 'Gospa i Hrvati', autora Josipa Mužića, u izdanju Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja – Marija i Zaklade Vigilare.

Na prijedlog Ministarstva kulture i medija RH ova je godina proglašena i Godinom čitanja! Razlog tome je taj što je „uslijed pandemije i smanjene mogućnosti organizacije i sudjelovanja u kulturnim događanjima, na dosad uobičajene načine, to jedna od kulturnih djelatnosti koja bi u ovoj situaciji mogla priskrbiti više pozornosti i vremena – za čitanje“ – obrazlaže organizator ovu strašno „originalnu“ ideju.

Stanko Bašić, Kršćanstvo i New Age, Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju, Zagreb, 2015.

Stanko Bašić dugo je radio u medijima, osobito u Slobodnoj Dalmaciji. Tu je najprije i objavio sadržaj ove knjige u vidu kritičkih tekstova o kršćanskoj i New Age literaturi. Naravno, bilo je to nakon pobjedonosne Oluje, dok smo se još zanosili duhovnom obnovom. Pa je onda opet sve stalo jer su na vlast došli oni koje smo, valjda, Domovinskim ratom stresli sa svoje grbače. Podrazumijeva se da se Slobodna Dalmacija u to časkom uklopila.

Vlatko Majić, Obeščašćivač, Znanstvena knjižnica – Matica hrvatska, Zadar – Pag, 2017.

Vrijeme oko nas je prematerijalizirano i odnosi su u svijetu prepolitizirani, kaže Vlatko Majić, tamo negdje oko sredine knjige, pokušavajući kriknuti da treba drukčije. Pa onda nastavlja da je sve puno buke, dinamike, tehnike i svakojake trke što nimalo ne pridonosi brizi za jezik, misao i knjigu. A za one koji ga dovoljno ne poznaju pri kraju kaže da mu je svijet jednostavan i lijep. Čisti Mediteran, Hercegovina i Dalmacija, sunce, kamen, rijeka u polju i jablani kraj nje. Tu se brusi jezik, igra s njim, voli svoje i uranja time u voljenje drugoga kraj sebe.

Šimun Šito Ćorić, Izgleda, drugog puta nije bilo, Glas Koncila, Zagreb, 2015.

Već i ptice na grani znaju da živimo u tzv. globaliziranom svijetu. I kako je krenulo bit će ga još više. Ratovi ustrajno odrađuju svoje, bukte na sve strane. Kad se primire, trebao bi iz te vatre iskočiti novi svjetski poredak, nadaju se oni koji povlače konce iz sjene. Eh, ti ratovi. I danas kao i onda kad je živio junak iz ovoga našega romana.