Arhiva članaka HRsvijet.net

Nedjeljni vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano objavljuje uvodnik direktora Giovannia Marie Viana o govoru pape Benedikta XVI 26.02. članovima Papinske akademije za život.

Prenosimo ga u cijelosti.

'Nije teško pretpostaviti da će mnogi mediji izvijestiti o govoru Benedikta XVI Papinskoj akademiji za život, naglašavajući, samo negativno iščitavajući, osudu pobačaja, za ojačati izkarikirane stereotipe o Papi i katoličanstvu, kao nemilosrdnog, nazadnjačkog, protivnika pretpostavljene slobode, ako ne čak i prava. Naravno nije tako, dovoljno je pročitati tekst da se vidi da Papa je još jednom pozitivan i razuman: u stvari, duboko human.

Akademija za život produbila je teme post-pobačajnog sindroma i upotrebe banaka pupčane vrpce: bolnu dramu koja je na žalost oduvijek prisutna u životu mnogih osoba, posebno žena, i noviju problematiku nastalu napretkom istraživanja. Komentirajući dvije teme Benedikt XVI. je ušao u srce problema, pozivajući na prisutnost i ulogu savjesti.

Upravo tjeskoba kao posljedica pobačaja pokazuje glas savjesti. Osjećaju je često, na način koji ne mogu potisnuti, žene koje su trpjele, dok izbljeđuje koji puta kod muškaraca, koji, primjećuje Papa „često ostavljaju samima zatrudnjele žene“.
Poziv na savjest je u središtu razmatranja Benedikta XVI koji naglašava kako „moralna kvaliteta ljudskog djelovanja“ nije stvarnost pred kojom se može ostati ravnodušnim a posebno nije povlastica kršćana ili vjernika, već vrjednota koja je „,zajednička svakom ljudskom biću“, dok Crkva pozitivno gleda na medicinski i znanstveni napredak ako poštuje zajedničko dobro.

Papine naznake su jasne: u kulturi obilježenoj „zatamnjenjem smisla za život“ – od minimalizacije pobačaja, koji „ne rješava ništa, ali ubija dijete, uništava ženu i zasljepljuje savjest oca“, do drugih atentata protiv ljudskog života – ne smije se umoriti promicati obranu svake osobe u raznim trenucima življenja. Ponavlja to posljednjih pola stoljeća Crkva u dokumentima II Vatikanskog koncila, u nauku Pavla VI i Ivana Pavla II, ali i svjedočkim likovima kao Majka Tereza.

Sve više, u ovoj kulturnoj bitci u ovim posljednjim vremenima i različitim ambijentima, glasu i svjedočanstvu mnogih katolika i drugih vjernika, pridružili su se glasovi i svjedočanstva laika u prilog ljudske osobe, bez razlike, na pitanje koje se odnosi na sve i koje bi svima moralo biti na srcu.

 

hkr.hr