Glas HRsvijeta

Kuda idemo? Što možemo učiniti?

Kao pripadnik Dijaspore osjećam dužnost izraziti nekoliko misli o tome da je došlo vrijeme da mi iz Dijaspore pođemo ususret realnosti; moramo se suočiti sa golom istinom i sagledati stvarnost baš onakvom kakva ona jest, jer nalazim da je prijeka potreba i nužnost da pokušamo naći pravilan i dobar smjer koji smo, prema mome iskustvu i saznanjima, odavno izgubili.

Mladen Pavković: „Srpski dernek“ u Jadovnu

Što bi Milorad Pupovac radio da nije bilo ustaških zločina tijekom II. svjetskog rata? Nu, dobro. Da prenosi istinu i samo istinu nitko mu ništa ne bi zamjerio, odnosno da se prema ratnim i inim zločinima odnosi jednakom mjerom, ali ne...On se namjerno služi lažima, klevetama i poluistinama, sve u cilju – zavadi pa vladaj! Jadno je i žalosno što takvi i dalje predaju hrvatskim studentima na fakultetima, a na žalost imaju svoje mjesto i u Hrvatskom saboru.

Zmaj koji umire glasno riče

Prolazeći sinoć pored HNK imao sam dojam da sam nekim nevjerojatnim prirodnim fenomenom vraćen u 1950-u ili 60-u godinu. Oko mene neki hodali su gerijatrijski primjerci odjeveni u odjela i kostime „Beko“ i „Vesna“ kao da sam upao na Šesti kongres KPJ u Zagrebu u studenom 1952. Jedini promašeni modni detalji te činovničke komunističke kaste bile su tenisice „Walkmaxx“ i mali ruksačići koji nisu bili u SMB boji.

Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

Gordan Maras, predsjednik zagrebačkoga SDP-a, gostujući u emisiji Direkt RTL-a (19. lipnja 2018.), u razgovoru od samo šest minuta izgovorio je toliko nepravilnosti, tuđica, srbizama, poštapalica i drugih netočnosti da je teško povjerovati u njegov pravilan i pozitivan odnos naspram hrvatskomu standardnom jeziku?

Mladen Pavković: Podržimo Dan sjećanja na dr. Ivana Šretera

Prijedlog Mostovog saborskog zastupnika Mire Bulja, o Danu sjećanja na dr. Ivana Šretera, koji je u nekoliko navrata iznio pred Hrvatskim saborom, svakako treba podržati. Riječ je o „hrvatskom Gandhiju“, liječniku rodom iz Pakraca, a koji je početkom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata bio na čelu kriznog štaba za zapadnu Slavoniju te se istaknuo zauzimanjem za mirno rješenje, nastojeći izbjeći rat i krvoproliće. Nu, bez obzira što se zalagao za nešto takvoga, velikosrpski pobunjenici su ga oteli 18. kolovoza 1991. Zatočen je i mučen u logoru Bučje, gdje mu se gubio svaki trag. Njegovi posmrtni ostatci nisu nađeni do danas.

Mladen Pavković: Kako je Krleža „branio“ hrvatske domoljube

U vrijeme komunizma, poglavito nakon sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, Josip Broz Tito (1892.-1980.), sa svojim suradnicima, koji su u njegovo ime i nakon njegove smrti, nastavili progon hrvatskih i inih domoljuba, poput Vlade Gotovca, dr. Marka Veselice, dr. Hrvoje Šošića, Zlatka Tomičića, dr. Franje Tuđmana, ali i mnogih drugih, oni su među ostalim o svojim nedaćama, životnim problemima, pisali pisma i tražili pomoć i od tada najistaknutijih političara, ali i književnika, poput Miroslava Krleže (1893.-1981.).

Briljantnost hrvatskog uma

Tko to kaže da u Hrvatskoj nema recikliranja. Svo političko smeće, ne samo partijsko, nakon Domovinskog rata samo-recikliralo se i čini perjanicu političkih stranaka. Takav reciklažno- mimikrijski preobražaj nije zabilježen nigdje u „vasceloj vasioni“.

Ante Glibota: Plenkovićev kompas

Nakon autorativnog isključenja iz Predsjedništva stranke HDZ, dvojice bivših ministara vanjskih poslova gospodina Davora Ive Stiera i Mira Kovača, od strane Andrej Plenkovića, koji predvodi vladinu koaliciji na vlasti, čini nam se danas umješnim postaviti pitanje kojim smjerom i kojim kompasom premijer Andrej Plenković nastavlja i vodi ne samo hrvatsku vladu već i kakvo ozračje stvara potezima svoje politike na stanje duha, njegovanju demokratskih formi javnog upravljanja interesima hrvatskog naroda i hrvatskih građana, konačno koje su reperkusije te vladavine na gospodarsku i svekoliku stabilnost Republike Hrvatske.