Višnja Starešina: Novak, Milorad i granice podobnosti ‘srpskog sveta‘
Dva velika Srbina, Novak i Milorad, poskliznuše se ovih dana, na dva različita kraja svijeta, o istu koru od banane. Novak u Melbourneu, Milorad u Banjoj Luci. Pretpostavljam da pratite sagu o Novaku, koji je do prije desetak dana bio poznat ponajviše kao najbolji tenisač svijeta. Nekima se sviđala njegova otkačenost, drugi su je doživljavali kao bahatost, poznavatelji lokalnih običaja čak i kao karakteristični srpski umišljaj veličine. Ali u tenisu je bio najbolji na svijetu. I to je bilo iznad svega.
Dok je međunarodna pozornost bila usmjerena na vojnu napetost između Rusije i Ukrajine, a na istočnim poljskim granicama na migrantsku krizu s redateljskim rukopisom Vladimira Putina – neredi su buknuli u Kazahstanu.
Kada je početkom tisućljeća Ivan Aralica nizom romana s ključem literarno portretirao nekoliko istaknutih aktera kulturne i političke scene u Hrvatskoj, pogođeni su digli veliku buku, a ni bijesa nije manjkalo. Sam autor i njegov tadašnji izdavač Josip Pavičić nisu imali ništa protiv te galame, naprotiv pogođeni su im svojim bijesnim reakcijama dali materijala za još poneku knjigu za koju se unaprijed moglo znati da će biti uspješnica.