Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do travnja 2014. iznosio je 24,5 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 42,1 milijardu kuna. Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 17,5 milijardi kuna, najsvježiji su to podaci Državnog zavoda za statistiku kada je riječ o robnoj razmjeni.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, nema što nismo uvezli u 2013 godini. Čak i 12 tona kora agruma, dinja i lubenica. Izvezli, kod ove stavke, dakako, nismo ništa, piše Glas Slavonije.

U spomenutoj godini uvezli smo 2.684 tone orašastih plodova, svježih ili suhih, a izvezli tek 498 tona. Uvezli smo i 7.890 tona grožđa, svježeg ili suhog, a izvezli tek 75 tona. Svježih dinja i lubenica uvezeno je 11.246 tona, izvezeno skromnih 56 tona. Jabuka, krušaka i svježih dinja uvezli smo 25.550 tona, a izvezli 12.698 tona. Sličan omjer je i kod marelica, trešanja, višanja, svježeg voća. Zanimljivo je i kako smo uvezli 144 tone voća privremeno konzerviranog u slanoj vodi, a tako nešto nismo bili u stanju ponuditi izvozu pa u toj koloni stoji nula.

Konzerviranog voća i povrća uvezli smo 3.134 tone, a izvezli tri puta manje. Nešto više od tisuću tona pripremljenih ili konzerviranih gljiva i tartufa je također uvezeno u 2013. godini, a izvezeno 62 tone. Ostalog smrznutog povrća uvezeno je 12.856 tona, a izvezeno 282 tone. Jedna od rijetkih stavki gdje bilježimo veći izvoz od uvoza je kod džemova, voćnih želea, marmeladi i slično. Takvih proizvoda uvezli smo oko dvije, a izvezli nešto više od tri tisuće tona. Nažalost, već kod iduće stavke, a riječ je o voćnim sokovima i sokovima od povrća, uvezli smo osam puta više od izvoza.

Krumpira uvezli oko 29.000, a izvezli oko tri tisuće tona

Ni tabela koja donosi izvješće o uvozu i izvozu povrća i gomolja za jelo ne odaje optimizam. Ni jedna od 14 navedenih kolona ne bilježi veći izvoz od uvoza. Dapače, uvoz je kod svake stavke višestruko veći od izvoza.

Tako smo svježeg ili rashlađenog krumpira uvezli oko 29.000, a izvezli oko tri tisuće tona. U 2013. godini uvezli smo crvenog luka, češnjaka, alme, poriluka i sličnog 17.637 tona, a izvezli 819 tona. Kupusa, cvjetače, korabe, kelja... uvezno je 7.898 tona, a izvezeno jedva 615! Salate i cikorije uvezeno je 4.364 tone, a izvezeno samo 204. Mrkve, repe, cikle i sličnog jestivog korijenja uvezli smo gotovo devet tisuća tona, a izvezli skromnih 39. Znatno je veći i uvoz krastavaca, dok mahunastog povrća svježeg ili rashlađenog nismo izvezli ništa, a uvezli smo 203 tone.

Državni zavod za statistiku donosi i najnovije podatke o izvozu i uvozu prema ekonomskim grupacijama zemalja u prva četiri mjeseca 2014. godine. Najviše uvozimo iz zemalja Europske unije, a u iste te zemlju upola manje svojih proizvoda izvozimo. Na listi prednjači uvoz iz Italije, kamo najviše i izvozimo. Slijedi Njemačka, Slovenija, Austrija, Mađarska, uvoz je znatan i iz Nizozemske, Francuske, Belgije itd.

Godišnje uvezeno u prosjeku 144.655 komada goveda, a izvezeno 18.245

Detaljna analiza stanja u poljoprivredi donosi podatke o drastičnom smanjenju proizvodnje. Ukupno brojno stanje goveda u 2012. godini bilo je 451.517 grla. U razdoblju 2008.-2012. godišnje je uvezeno u prosjeku 144.655 komada goveda, a izvezeno 18.245. U promatranom razdoblju od 2008. godine broj se proizvođača mlijeka prepolovio, a broj muznih krava smanjio za 15 posto, tako da je 2012. godine u proizvodnju mlijeka bilo uključeno 14.874 proizvođača s 180.555 krava. Promatrajući prosječnu domaću proizvodnju goveđeg mesa u razdoblju 2008.-2012., koja iznosi 48.591 t godišnje, ne zadovoljavaju se potrebe stanovništva za svježim mesom kao ni potrebe prerađivačke industrije za kvalitetnom sirovinom. Prosječna samodostatnost za 2011. godinu iznosila je 81,19 posto. Pad broja proizvođača mlijeka negativno se odražava na proizvodnju mlijeka tako da je u 2012. godini otkupljeno 602.356.733 kg mlijeka, odnosno 3,84 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, s trendom daljnjeg smanjivanja.

U razdoblju 2008.-2012. godišnje je uvezeno u prosjeku 597.593 komada svinja, a izvezeno 34.684. U promatranom razdoblju u prosjeku je zaklano 2.079.723 komada na godinu. U 2012. godini domaća proizvodnja svinjskog mesa iznosila je 122.107 t, što je znatni pad u odnosu na prosječnu proizvodnju u razdoblju 2008. – 2012., koja je iznosila 141.463 t.

Prosječna samodostatnost za 2011. godinu iznosi 66,6 posto. Sve su to alarmantni podaci u koje prstom upiru domaći ratari i stočari, no za sada, kažu, riječ je o jednostranoj komunikaciji.

R.H.