Predstavljanje knjige Hajka na Thompsona, autora Josipa Pečarića, održati će se u Zagrebu, u ponedjeljak 29. travnja 2013., u dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta, Kaptol 29a., s početkom u 19.30.

O novoj knjizi akademika Josipa Pečarića tom će prigodom govoriti:

-prof.. dr. sc. Slobodan Lang,

-Mate Kovačević, kolumnist i puiblicist,

-dr. sc. Damir Pešorda,  kolumnist i publicist,

-Benjasmin Tolić, kolumnist i publicist,

te autor knjige akademik Josip Pečarić.

Prof. dr. Slobodan Lang: Nakon predsjednika Tuđmana, Hrvatski narod nema vođe

Obrana čovjeka bio je najvažniji razlog zašto sam se odazvao akademiku Pečariću i pridružio u obrani Thompsona, zajedno s nizom drugih akademskih radnika i građana.

Napad na Thompsona prepoznao sam, kao djelo neokolonijalne agresije na Hrvatsku nakon 2000. godine: prodaja vlasništva, zaduživanje, klevetanje predsjednika Franje  Tuđmana, pristrano optuživanje hrvatske obrane, nezaposlenost, nepoštenje, sukobljavanje, nametanje države koja isključuje, a ne uključuje ljude.

(...)

Nakon predsjednika Tuđmana, Hrvatski narod nema vođe.

I odjednom, kao zraka svijetlosti u tami, pojavio se pjevač Marko Thompson; pjevač čije su pjesme počele buditi mlade (pa i narod) iz depresije, povezivati s braniteljima i jačati katoličku vjeru. U vladajućim krugovima je nastala panika.

Što ako mladi, narod i vjernici obnove nadu, vjeru i zalaganje za uspjeh Hrvatske?

Uspjeli su stvoriti državu, a što ako Hrvatsku učine i snažnom, punom djece i uspjeha?

Thompsona su napali onim čime se desetljećima klevetalo Hrvate po svijetu: fašizam, Jasenovac, netrpeljivost [...]

U tome nas je akademik Pečarić okupio i obranili smo pjevača Thompsona, ali smo, nažalost, daleko od uspješne izgradnje Hrvatske koja uključuje, a ne isključuje ljude.

Mate Kovačević: Pečarić se ne ustručava upozoriti na imena promicatelja crnih mitova

Ne treba posebno predstavljati publicistički rad akademika Josipa Pečarića, jer je on, s više desetaka svojih knjiga, unatoč prešutnoj zabrani, ne samo mnogo poznatiji, nego i znatno utjecajniji od većine autora koji svoje tekstove ispisuju po različitim masovnim medijima.

Možda je ovo zgodna prigoda raščlaniti fenomen Pečarić, čije tekstove, s jednakom znatiželjom  čitaju akademski obrazovani pojedinci, kao i široki slojevi hrvatskoga naroda. Zašto?

Mnogi su Pečarićevi recenzenti upozoravali na akademikov jednostavan, argumentiran, lepršavi i polemički stil koji plijeni pozornost različitih čitateljskih skupina, što je zasigurno, dijelom i privlačilo mnoge, pa čak i one koji se s njim politički ne moraju slagati.

Drugi su pak u strukturi njegovih tekstova vidjeli neumoljivu logiku jednoga matematičara koji jasno razaznaje društvene probleme, te ih tako misaono struktuira da ih kritičar, ili možebitni protivnik, može eventualno oboriti samo ako vlastitom logikom zaključivanja, nadiđe matematičara Pečarića, što je na hrvatskoj javnoj pozornici, bar zasad, teško za očekivati.

(...)

Kako bi se u mladoj populaciji stvorio još jedan crni mit o Hrvatima, pokrenut je nakon 2000. godine, cijeli postroj domaćih i međunarodnih pogona, za okuživanje hrvatskoga kantautora Marka Perkovića Thompsona. Višegodišnji klevetnički proces poslužio je akademiku Pečariću, ne samo da ustane u obranu nepravedno klevetana čovjeka, nego i da na Thompsonovu slučaju, jednako kao i na dosad navedenim, rastvori gnijezdo bakterija koje na hrvatskom tkivu stvaraju gnojne čireve.

Pečarić se tu ne ustručava upozoriti na imena promicatelja crnih mitova, te na njihovu metodološku istovjetnost s onima, koji su pola stoljeća na takav način u jugoslavenskim okovima, držali zatočen hrvatski narod. Dapače, akademik s njima otvoreno polemizira te pobija njihove, na laži utemeljene zaključke, inače u javnost plasirane u obliku najrigidnije propagande.

M.M.

Vezani članci:

-Josip Pečarić: Nitko kao Thompson I.

-Josip Pečarić: Nitko kao Thompson II.