Općina Lovreć u povodu dana Općine, i Dana domovinske zahvalnosti, 4. kolovoza, priredila je tribinu u OŠ Silvije Strahimir Kranjčević, u Lovreću na temu Demografska katastrofa u Hrvatskoj – uzroci i posljedice.

N tribini su o zabrinjavajućim trendovima izumiranja hrvatske nacije govorili najpozvaniji hrvatski demografski stručnjak i redoviti profesor i pročelnik Katedre za demografiju, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Anđelko Akrap, Ante Babić zamjenik tehničke ministrice socijalne politike i mladih i povjesničar Radoslav Zaradić, iz Državnog arhiva u Splitu. Tribini je nazočila i načelnica Lovreća Anita Nosić i dožupan Ante Šošić.

Prof. Akrap govoreći na temu Demografska pustoš u Hrvatskoj, posebno je istaknu da niti jedna vlast do sada nije poduzela mjere demografske obnove hrvatskog društva, i upozorivši da Hrvatska nestaje. Kao ključni problem Hrvatske naveo je nestajanje stanovništva u prostoru, uz što se vežu veliki socijalni problemi, veliki broj starijih ljudi živi u velikom broju malih naselja o kojima treba skrbiti, te da je demografska problematika usko vezana s gospodarskim poteškoćama, a ukidanjem općina to bi se još više pogoršalo.

Akrap je upozorio kako su se kontinentalni dio Dalmacije (Imotska krajina), Lika, Gorski Kotar, zapadna Slavoniju, pa i Zagorje demografski ispraznili jer nema radnih mjesta, te da se ne može odjednom nešto napraviti, jer se radi o nizu mjera koje se postupno uvode. U Hrvatskoj se radi o problemima egzistencije. Dakle, treba se riješiti stambena problematika. Ne prepušta se mlade ljude tržištu, nego se to treba riješiti i da ovdje, u svom naselju-mjestu, ostaju živjeti.Povjesničar Radoslav Zaradić u svom izlaganju na temu Demografske prilike u Imotskoj krajini i Općini Lovreć, posebno je istaknuo da Imotska krajina odumire. Ako su prognoze stručnjaka UN-točne, Hrvatska će 2051. g. imat milijun stanovnika manje. Ukoliko se demografski trendovi ne promijene u Imotskoj krajini, ona ce tada imati ispod 20,000 stanovnika. Taj broj posljednji put Imotski kotar imao je sredinom 19. stoljeća. Sve imotske općine od 1971. godine gube stanovništvo osim grada Imotskog. Najkritičnije je na jugo-zapadnom dijelu koje je demografski najstarije, vise čak i od hrvatskog prosjeka koje je među najstarijim u svijetu. Na negativnu populacijsku sliku, naravno, najviše su utjecale migracije i to one unutarnje prema Splitu. Da je broj stanovnika bio u blagom porastu i razvijao se usporedno kao i kod drugih kotareva, Imotska bi krajina umjesto sadašnjih 30,000 stanovnika imala duplo vise! – zaključio je svoje izlaganje Zaradić.

Dok je Ante Babić, govoreći na temu Reforma svih reformi – demografija naglasio da se isto govori o reformi zdravstva, prosvjete, javne uprave, te da zbog loše gospodarske slike Hrvatske, mora biti jasno da je demografija reforma svih reformi. Izlaganje je podijeljeno na tri razine koje se preklapaju pa se je uglavnom zadržao na demografiji u lokalnom okruženju i migracijama i što buduće vlade trebaju učiniti da se trendovi počnu mijenjati.

 

D. Z.

Share
0