Arhiva članaka HRsvijet.net

Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) početkom ovog mjeseca predložio je vladi novu sistematizaciju više desetaka poduzeća u državnom portfelju, s ciljem razvrstavanja na ona koji su i dalje od strateškog interesa i ona koja mogu biti stavljeni u većinskom dijelu na tržište, što ekonomski analitičar Guste Santini u izjavi za Deutsche Welle vidi kao puko krpanje proračuna uslijed krize.


"Kruta zbilja ruši vladinu bajku o zaštiti državnog i općeg društvenog interesa. Ona jedino još nastoji spasiti likvidnost proračuna i zaustaviti daljnji pad kreditnog rejtinga, a narednoj će vlasti prepustiti ostatak brige o nacionalnom gospodarstvu. No, to je ionako samo epilog dvadesetgodišnjeg procesa neoliberalnog uzmicanja države, pri čemu su veće i jače zemlje ipak sačuvale dosta vrijednosti, dok su manjima, osobito tranzicijskim, namijenjeni ogromni rizici i neizvjesnost radi nečije privatne koristi“, izjavio je za Deutsche Welle ekonomski analitičar Guste Santini.

U članku se naglašava kako kategorizacije o kojima je riječ, a koje su objavljene na internetskim stranicama državnog ureda, nalik su izlogu za opću rasprodaju, podijeljenom na tri stupnja. U još jednom, zasebnom, ostavljena su rijetka poduzeća-monopoli od strateškog značaja, poput onih što reguliraju prometnu infrastrukturu. Uz njih stoji napomena „sačuvati za buduće generacije, ne predviđa se privatizacija“. Baš sve ostalo izuzev tih „mrvica sa stola“, pak, čini se osuđenim na bubanj.

"Ovaj svojevrsni katalog za postnovogodišnju rasprodaju trebao bi biti usvojen u vladi do kraja prvog kvartala, a zatim počinje dražba. Čitava operacija zasad inače ne bi ni bila primijećena – i ovako jedva da jest – da sindikalisti Petrokemije, kutinskog proizvođača umjetnih gnojiva i drugog najvećeg hrvatskog izvoznika, nisu doznali kako se i njima planira privatizacijska sudbina, mada je to poduzeće već 15 godina eksplicitno zavedeno kao strateški državni resurs", zaključuje se u analizi.

Mogu rasprodati javna dobra, ali i oduzeti privatno zemljište

Vlada Zorana Milanovića, naime, po hitnom postupku pokušava progurati zakon koji će omogućiti raspravu javnih dobara poput šuma, voda, cesta, poljoprivrednog zemljišta i ostalih nekretnina u vlasništvu države.

Najsporniji dio Zakona zasigurno je njegov 18. članak. Radi se o članku koji državi omogućuje prepuštanje javnog dobra u ruke privatnog vlasništva ukoliko se utvrdi da je to ključno za realizaciju strateškog investicijskog projekta, tvrdi Index.

"Nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro, potrebnim za provedbu strateškog projekta raspolaže Vlada Republike Hrvatske u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno odgovarajućim prostornim planom, te ih u svrhu provedbe strateškog projekta može neposrednom pogodbom otuđiti i/ili na njima osnivati stvarna prava o čemu Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku", stoji u 18. članku nacrta prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima.

>>Uz Linićevu najavu prodaje HPB: Slijedi završetak financijske agresije na Hrvatsku

Zakon također propisuje da se Vlada RH o ukidanju statusa javnog dobra mora konzultirati s nadležnim ministarstvom ili pravnom osobom ovlaštenom za upravljanje javnim dobrom (primjerice u slučaju nacionalnih parkova). Prije nego se javno dobro prepusti u ruke privatnim vlasnicima, Ministarstvo gospodarstva mora dati mišljenje o svrsishodnosti takvog poteza, a DORH mora dati mišljenje o pravnoj valjanosti takvog ugovora.

Sličan je i postupak za davanje u koncesiju pomorskog dobra ili nepokretnog kulturnog dobra. Vlada ugovor o koncesiji potpisuje nakon savjetovanja s Ministarstvom gospodarstva, dok će za administrativne poslove u takvim slučajevima biti zaduženo Ministarstvo mora, odnosno Ministarstvo kulture.

Također, Zakon državi omogućuje i oduzimanje privatnog vlasništva, ukoliko nečije privatno zemljište stoji na putu realizaciji strateškog investicijskog projekta. Vrdoljak tvrdi da će postupak izvlaštenja biti isti kao i kad su se gradile autoceste. "Sve će se raditi na zakonit način, u potpunosti javno i transparentno", uvjerava javnost ministar gospodarstva.

R.H.

Share
0