Birači na općima izborima te birači na stranačkim izborima po njihovoj političkoj obaviještenosti, zainteresiranosti za politiku i motiviranosti za izlazak na izbore i glasovanje – nikako nisu istovjetne i homogene skupine. Naprotiv, među njima su po tim mjerilima odnosno kriterijima velike razlike, jer u općem biračkome tijelu ima ne malo i politički nezainteresiranih, ravnodušnih i apolitičnih pojedinaca koji zbog toga i ne izlaze na izbore.

No, za razliku od njih članovi političkih stranaka u velikoj većini ili gotovo svi su politički obaviješteni i zainteresirani za politiku općenito i njihovu stranku posebno, jer da to nisu članovi političke stranke uopće i ne bi bili. Zbog toga je njihov odnos prema izborima općenito te i stranačkim izborima posebno znatno drugačiji, jer su neusporedivo više zainteresirani i motivirani da na njih izađu i glasuju. Logično je stoga a iskustveno i potvrđeno da je zbog svih tih razloga izlaznost na stranačkim izborima velika, te u pravilu i znatno veća nego na općim izborima!

No kad se pojavi obrnuta i paradoksalna situacija da je izlaznost birača na stranačkim izborima manja nego na općim izborima onda je to valjan, značajan i pouzdan pokazatelj da to nije slučajnost i eksces, nego izraz i dokaz da je to političko stajalište velike većine članova stranke i prosvjedna apstinencija od izbora zbog nezadovoljstva političkim stanjem u stranci te možda i (ne)demokratičnošću i (ne)regularnošću samog izbornog procesa koji kod birača izazivaju i biračku apatiju. Svjedoči se u izbornoj praksi poznatom fenomenu da se izborno tijelo pretvorilo u prosvjedno izborno tijelo, s apstinencijom od izbora kao političkim izričajem i instrumentom otpora aktualnoj stranačkoj politici i njezinom vodstvu!

IZBORI S ODAZIVOM OD SAMO 35 POSTO BIRAČA!

Pa kako je to u kontekstu navedenih činjenica o razlikama između općih i stranačkih izbora, bilo na upravo održanim izborima za predsjednika, zamjenika predsjednika te četvorice potpredsjednikâ HDZ-a? 

Na izborima je u nedjelju 15. ožujka 2020.g. moglo glasovati 210.384 članova HDZ-a, a na biračka ih je mjesta izašlo i glasovalo samo 73.466 ili 34,90 posto odnosno tek nešto više od jedne trećine! Što znači da na izbore nije izašlo i glasovalo 136.918 iii 65,10 posto članova HDZ-a. Takav i toliko masovan pak neizlazak članova stranke na izbore nikako i nipošto ne može biti u većoj mjeri posljedica na primjer njihova komoditeta, aktualnih osobnih i obiteljskih (ne)prilika, straha od koronavirusa i tome slično; nego je to u najvećoj mjeri posljedica njihova nezadovoljstva politikom koju i kakvu vode predsjednik i vodstvo HDZ-a te čemu su se suprotstavili prosvjednim neizlaskom odnosno bojkotom izbora! A kad na izbore općenito a to vrijedi i za ove izađe samo 34,90 posto biračkoga tijela odnosno članova stranke onda je to farsa od izbora i nepopravljivi demokratski deficit, a oni koji su na tim i takvim izborima izabrani nemaju izborni legitimitet odnosno političku potporu birača koja je razmjerna i primjerena čak ni minimalnim demokratskim standardima!

Valjan i pouzdan dokaz tome su i rezultati izbora odnosno apsolutne i relativne brojke glasova koje su izabrani kandidati dobili od biračkog tijela tj. ukupne brojke članova HDZ-a. Izabrani predsjednik Andrej Plenković dobio je 57.810 glasova ili samo 27,50 posto odnosno tek minimalno više od četvrtine biračkoga tijela, što znači da ona ima izborni legitimitet odnosno političku potporu za demokratske standarde doista šaljivih i redikuloznih 27,50 posto svih članova HDZ-a!

Tomo Medved na mjesto potpredsjednika HDZ-a izabran je s dobivenih 51.211 glasova birača ili 24,00 posto odnosno manje od jedne četvrtine biračkoga tijela, čega bi se zasigurno (po)sramili i kućni ljubimci poznatog ličkog ugostitelja Macole! Na mjestâ potpredsjednikâ HDZ-a su izabrani i dobili Oleg Butković 44.572 ili 21,00 glasova biračkoga tijela; Ivan Anušić 41,609 ii 19,70 posto; Branko Bačić 38.989 ili 18,00 posto i Zdravka Bušić 34,265 ili 16, posto glasova svih članova HDZ-a!

Dakle, od šestorice izabranih kandidata brojkom dobivenih glasova samo je Andrej Plenković i to granično prešao jednu četvrtinu biračkoga tijela, Tomo Medved i Oleg Butković su ispod četvrtine biračkoga tijela, a Ivan Anušić, Branko Bačić i Zdravka Bušić su čak i ispod 20 posto biračkoga tijela! Što su izborni legitimiteti odnosno potpora birača prema demokratskim standardima razmjerni, primjereni i dostatni tek i samo za puko tehničko vođenje stranke tj. HDZ-a; a u državama s demokratskom političko kulturom, etikom i tradicijom bili bi vrijedni samo i jedino tuge demokracije te sažaljenja i sućuti zbog te – groteske od izbora!

Nakon objave rezultata izbora 27 postotni izabrani predsjednik HDZ-a Andrej Plenković dao je sljedeću izjavu za medije: „S ovako velikim legitimitetom i povjerenjem članstva koje smo zadobili, uvjeren sam da će rejting HDZ-a rasti i da ćemo pobijediti na parlamentarnim izborima, a članstvo je poslalo vrlo jasnu poruku kakav HDZ želi!“. I doista je Andrej Plenković u pravu da je članstvo poslalo vrlo jasnu poruku, i to velika većina članova ali kakav HDZ – ne žele! Naime, 136.918 ili 65,10 posto članova HDZ-a izravno na izborima ili neizravno prosvjednom apstinencijom odnosno bojkotom izbora poslalo je vrlo jasnu poruku da ne podupire Andreja Plenkovića i njegov tim, te da oni nemaju izborni legitimitet odnosno njihovu političku potporu za vođenje HDZ-a kako i na koji način ga oni vode!

 

 Erih Lesjak