U utorak 23. rujna, u HAZU u Splitu, u sklopu 31. Knjige Mediterana, a u organizaciji Književnog kruga Split, predstavljena su izdanja Matice hrvatske Dubrovnik. O časopisima i knjigama govorili su predsjednica Matice hrvatske Dubrovnik Stanislava Stojan, Davor Mojaš, Jelena Obradović i Ana Rajić.

U ime domaćina nazočne je pozdravio Ivan Bošković. Potom su predstavljena su četiri broja časopisa „Dubrovnik“, časopisa za književnost i znanost, te je najavljen i peti broj. O tome što sve časopisi „Dubrovnik“ sadrže, gorio je glavni urednik Davor Mojaš, posebno istaknuvši 200. obljetnicu rođenja hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog, 555. obljetnica rođenja pjesnika i prozaista Ilije Crljevića (1463.-1520.), najavio hrvatsko izdanje Carevićeve poezije, te80. obljetnicu Dubrovačkih ljetnih igara, kao i 90. godina Ive Vojnovića…).

Potom je predstavljena knjiga Antuna Stražića „Dubrovački kuluari“, koja govori o usponu i padu srbokatolika“, a predstavila ju je Stanislava Stojan, te knjiga crtica „Sloboda kretanja“ Antonia Skarmeta, čileanskog pisca hrvatskih korijena, o čemu je govorila Jelena Obradović, naglasivši da je u knjizi sabrano jedanaest kratkih priča koje je Marta Tomić prevela sa španjolskog jezika na hrvatski jezik, i da će knjiga uskoro biti predstavljena u Čileu, te je na kraju predstavljena i nedavno objavljena knjiga Marije Benić-Penava i Franka Miroševića pod nazivom „Političke i gospodarske prilike u Dubrovniku i okolici tridesetih godina dvadesetog stoljeća“.

O knjizi je govorila Ana Rajić, voditeljica Matice hrvatske u Dubrovniku, istaknuvši, kako je knjiga politički plod dugogodišnjih istraživanja prošlosti grada Dubrovnika i njegove okolice, kapitalno djelo hrvatske historografije jer se prvi put netko bavi političkim i gospodarskim prilikama u Dubrovniku 30-tih godina prošlog stoljeća. Prema njezinim riječima autori su svu svoju pozornost usmjerili na važne pojave i događaje u gradu Dubrovniku i njegovoj okolici u političkom i gospodarskome životu, osobito u agrarnome, pomorskom, prometnom, trgovinskom, obrtničkom, industrijskom i novčarskome području te u za Dubrovnik nezaobilaznom turizmu.

Autori su na temelju arhivske građe, tiskanih izvora i relevantne literature dali uvid u desetljeće velikih promjena, prvenstveno političkih, a zatim i onih gospodarskih proizišlih iz ranije započetoga procesa razdvajanja od srednjeeuropskih usmjerene Austrije, odnosno razvoja Dubrovnika u potpuno drukčijemu geopolitičkom i društveno-gospodarskom usmjerenju unutar Kraljevine Jugoslavije. Istaknuvši kako se Dubrovnik između dva rata, u Kraljevini Jugoslaviji, posebno nakon uvođenja srpske diktature 1929., uz pomorstvo usmjerio na jednu novu gospodarsku djelatnost, na promet stranaca – turizam, koji u Dubrovniku daje poticaj u svim ostalim granama djelatnosti.

 

Dragica Zeljko Selak