Dubravko Jelčić, I jedni i drugi, DHK, Zagreb, 2015.

Podnaslov ove knjige zapravo sve kaže: Kroatološke teme. A prije njega stoji: I jedni i drugi. Dotični bi trebali biti, kako kaže svojevrsna posveta: »Stariji i noviji/ Poznati i nepoznati/ Veliki i mali/ Pjesnici i prozaisti/ Desni i lijevi/ Slavljeni i proganjani«. Ipak, radi se uglavnom o onima koje bez zadrške nazivamo svojima, dok su ih neki među nama nastojali, i još nastoje, ili prebrisati ili prikazati u nekom svom iščašenom filmu. Radi se, naravno, o propalom jugoslavenskom režimu i njegovim pristalicama. Umjesto objektivnosti, nastojali su pod svaku cijenu zavesti svoju duboku subjektivnost. I danas smo tu gdje jesmo, trebamo otkrivati svoju prošlost i svoje velikane.

Nova knjiga Ivice Kunčevića Redateljske bilješke objavljena u izdanju Hrvatskog centra ITI, predstavljena je sinoć, 10. kolovoza, u sklopu popratnog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara u atriju palače Sponza. Knjigu su, uz autora, predstavili Davor Mojaš i Željka Turčinović, uz sudjelovanje glumaca Mirej Stanić i Hrvoja Sebastijana, a uvodno se okupljenima obratio i v.d. intendanta Dubrovačkih ljetnih igara Mladen Tarbuk, povlačeći paralelu između redateljske i dirigentske uloge.

Drago Šaravanja, Usporedbe, Alfa, Zagreb, 2015.

U tijeku je novo iseljavanje Hrvata, tamo negdje na Zapad. Ali je u tijeku i povratak potomaka davno iseljenih te onih koji su stigli u mirovinu živeći svoj iseljenički život. Drago Šaravanja jedan je od njih. Po samom povratku latio se pera i stao opisivati što se kroz puste godine odvijalo u njegovoj hrvatskoj iseljeničkoj glavi. I to uspješno. Čak je pobrao i neke nagrade.

Iseljenik ne bi bio iseljenik kada ne bi uspoređivao kako je bilo nekada tamo i ovamo, a kako danas. U igri su, dakle, tri države: Jugoslavija, Australija i Hrvatska. Nesretna Jugoslavija otjerala ga je od sebe, Australija majčinski prihvatila, a na ognjište se vratio kao čovjek željan svoga kraja.

U sklopu popratnog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara, knjiga Ivice Kunčevića Redateljske bilješke bit će predstavljena u četvrtak, 10. kolovoza s početkom u 21 sat u atriju palače Sponza. Knjigu će, uz autora, predstaviti Davor Mojaš i Željka Turčinović, a sudjeluju i glumci Mirej Stanić i Hrvoje Sebastijan.

Stanko Bašić, Kršćanstvo i New Age, Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju, Zagreb, 2015.

Stanko Bašić dugo je radio u medijima, osobito u Slobodnoj Dalmaciji. Tu je najprije i objavio sadržaj ove knjige u vidu kritičkih tekstova o kršćanskoj i New Age literaturi. Naravno, bilo je to nakon pobjedonosne Oluje, dok smo se još zanosili duhovnom obnovom. Pa je onda opet sve stalo jer su na vlast došli oni koje smo, valjda, Domovinskim ratom stresli sa svoje grbače. Podrazumijeva se da se Slobodna Dalmacija u to časkom uklopila.

Branimir Miroslav Tomlekin, Hrtkovci, Tkanica, Zagreb, 2015.

Na drvenom električnom stupcu ispred crkve u Hrtkovcima 16. lipnja 1992. osvanuo je plakat. Na visini od oko 2 metra, da ga se ne može neopaženo skinuti. Srpski četnički pokret i Crna ruka prijetili su da će biti poklani svi oni koji se ne isele. Razumije se Hrvati, a selo je već promijenilo ime u Srbislavci. No, povijesti je bilo i prije i poslije pojave plakata.

Branimir Miroslav Tomlekin ispisuje ovom knjigom sagu o obitelji Tomlekin od Prvoga svjetskog rata pa do danas. Rađali su se oni u Hrtkovcima, živjeli i umirali. Od pamtivijeka pa do stvaranja banovina 1929. u Prvoj Jugoslaviji to područje pripadalo je Hrvatskoj. I onda uploviše u Srbiju. Postaše građani drugoga reda, jer je netko sebi umislio da je to njegovo.

U sklopu popratnog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara, a u suradnji s Art radionicom Lazareti, predstavljena je knjiga dr.sc. Darka Lukića Uvod u primijenjeno kazalište s podnaslovom Čije je kazalište? Uz autora, knjigu su sinoć, 19. srpnja u atriju palače Sponza predstavili stručnjakinja za kulturne politike Ana Žuvela te redatelj Saša Božić.

Jozefina Pranjić, Cvijet malo drugačiji, Vlastita naklada, Mostar, 2015.

Pjesme Jozefine Pranjić nastale prije Domovinskog rata nestale su u plamenu u Sarajevu zajedno s drugim stvarima iz stana. Tako piše u njezinom životopisu. No, ona je nastavila stvarati i podarila nam, evo, treću zbirku.

Kao i u onim prethodnima, pjesnikinja i u ovoj zbirci nastavlja svoju šetnju ovom zemljom. Ne dopušta da ju išta zaustavi. A ona je ispunjena onim što je bilo nekada i onim što se sada ubacuje u život. Tako na kraju dobivamo zaokružen životni pogled i možemo ga prihvatiti ili mu tražiti nedostatke.

U sklopu popratnog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara, a u suradnji s Art radionicom Lazareti, predstavljen će biti zadnji naslov dr.sc. Darka Lukića Uvod u primijenjeno kazalište s podnaslovom Čije je kazalište? u srijedu, 19. srpnja s početkom u 21 sat u atriju palače Sponza.

Nikica Mihaljević (priredio), Ustaški put u socijalizam, Naklada Pavičić, Zagreb, 2016.

U vrijeme jugokomunizma nije se smjelo raspravljati o onomu što je bilo prije, istine su jednostavno bile ponuđene na pladnju. Nakon njegova pada otvorilo se polje za kritičko promišljanje bivšeg i sadašnjeg vremena. Tako je nastala i ova knjiga koja samim svojim naslovom golica maštu.

Nikica Mihaljević odmakao se od jugokomunističkog stava o ustašama i općenito o NDH te progovorio o tomu kako su u to vrijeme intelektualci raspravljali čak, eto, i o socijalizmu. Prevladavalo je mišljenje da mora doći do nacionalne i društvene revolucije. Ali se pritom država ne smije dirati. No, jedni odoše u povijest, a drugi nam zasjedoše za vrat. I još muku mučimo s njima.