Koncern Agrokor duguje ruskom bankama, Sberbank i VTB bank, iznos od 1, 3 milijarde eura. To je gotovo trećina ukupnog dugovanja Agrokora. Dug prema ruskim bankama nastao je u posljednjoj fazi drame oko Agrokora, nakon preuzimanja Mercatora. Paradoksalno, nakon završetka preuzimanja Mercatora dionice Agrokora izlistane su na Londonskoj burzi, no umjesto da taj potez stabilizira koncern i privuče ulagače sa Zapada dogodilo se upravo suprotno – zapadni ulagači redom su odbijali financiranje Agrokora te se Todorić okreće Rusiji!

Rijetko koja tema u današnjoj Hrvatskoj, izuzev tema iz Drugog svjetskog rata i poraća, podjeli i naelektrizira javno mnijenje u Hrvatskoj kao rasprave o zakonskoj definiciji braka, obitelji te općenito o seksualnosti. Štoviše, čini se kako će u budućnosti upravo ove teme preuzeti primat u polarizaciji društva u odnosu na teme iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća.

Institucije Republike Hrvatske detaljno češljaju poslovanje najvećeg domaćeg privrednog subjekta – Agrokora. Donesen je i zakon kojim se želi sanirati poslovanje Agrokora, isplatiti vjerovnike i otkloniti opasnost od kraha domaće poljoprivredne proizvodnje i trgovačke mreže. Zbog poslovanja Agrokora i njegovih vodećih ljudi nastale su dubioze od preko 41 milijardu kuna. Dubioze su to zbog kojih bi mnogi vinovnici ove afere uskoro mogli biti iza rešetaka.

Iako mnogi politolozi pa i povjesničari smatraju kako je integracija hrvatskih povijesnih zemalja završila uspostavom samostalne i međunarodno priznate Republike Hrvatske te oslobodilačkim akcijama HV-a, a u konačnici mirnom reintegracijom Podunavlja, to baš i ne odgovara stvarnosti na terenu.

Još donedavno svjedočili smo katastrofalnom stanju u svim rodovima hrvatske vojske, ali što je još važnije potpunoj besperspektivnosti. Hrvatski vojnik, pobjednik u Domovinskom ratu, bio je lišen osnovnih životnih uvjeta u vojarnama.

Ulaskom u punopravno članstvo NATO-a i Europske unije Republika Hrvatska ispunila je svoje najvažnije vanjskopolitičke ciljeve. Može se slobodno kazati kako je hrvatska vanjska politika određeno vrijeme nakon stupanja u punopravno članstvo EU-a bila bezidejna, izgubljena i bez cilja.

Mučno je bilo slušati Zorana Milanovića dok na skupu SDP-a skandira-Hrvatska, Hrvatska! Još je mučnije nedugo iza toga bilo slušati izvještaje agencija za ispitivanje javnog mnijenja koje su ustvrdile kako nakon „Milanovićeva zaokreta“ ka domoljubnoj retorici rejting SDP-a i Kukuriku vlade bilježi porast.

Drago Prgomet jedna je od živopisnijih figura na hrvatskoj političkoj sceni. Ne tako davno, među prvima je istaknuo kandidaturu za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice.

Lutajuća, šizofrena, neartikulirana, nejasna, bezidejna, obezglavljena- samo su neki od termina koje koriste kritičari hrvatske vanjske politike u mandatu Zorana Milanovića.

Iz niza poteza jasno se da iščitati kako je MOST još jedna interesna grupacija, ušminkana od strane medija za jednokratnu uporabu kao i don Ivan Grubišić. Ono što fascinira je ideološka evolucija Mosta iz Hrasta u nešto što je hibrid između SRP-a i Društva štovatelja Josipa Broza Tita.