Gotovo svaki istup Ladislava Ilčića hrvatski mediji dočekaju na nož. S obzirom na činjenicu da je Ilčić, uz Željku Markić, postao svojevrsnim simbolom tzv. ''konzervativne revolucije'' u hrvatskom društvu, nije ni čudo da je izložen medijskim napadima.

Posljednji je takav slučaj seciranje i osuda Ilčićeva iskaza o utjecaju hormona na ženski organizam. Ilčića se napalo što se usudio ustvrditi da takav utjecaj postoji. Uzalud se nesretnik branio da je to znanstvena činjenica te da hormoni utječu i na muškarce, sve što napredno diše u Hrvatskoj osudilo ga je za nazadnost, zatucanost i muški šovinizam.

Činjenica je da je Ilčić izrekao jednu znanstvenu činjenicu, i to u primjerenom kontekstu. Kao dopredsjednik udruge Glas roditelja za djecu sudjelovao je na raspravi o Istanbulskoj konvenciji koju je u Studentskom domu Stjepan Radić organizirao don Damir Stojić te, između ostalog, rekao i sljedeće: ''Rodne teorije koje se uvode Konvencijom govore o tome da bih ja mogao reći ‘OK, ja sam muškarac, ali ja biram da sam žena i ne smijem biti sputan tim organom nego moram biti drugog spola’. To je nemoguće. Postoje biološke razlike. Kod žena imate tu povezanost tjelesne i emocionalne komponente. Žene, za prvog dijela ciklusa kad je estrogen dominantan, boljeg su raspoloženja, u progesteronu su malo mirnije, onih par dana prije menstruacije kada su u PMS-u, uhvati ih malo testosterona, e onda su… Da sad ne ulazim u tu temu. Hormoni utječu na raspoloženje i osjećaje. Muški i ženski mozak drugačije razmišljaju i drugačije percipiraju stvari. Promjena spola je zapravo nemoguća.'' Ništa od izrečenoga nije u suprotnosti sa suvremenom znanošću. Ali remeti omiljenu tlapnju rodne ideologije kako je moguće po volji i kako nam je drago prolaziti kroz biološke zidove.

   Dogmatičnije nego nekoć inkvizicija znanost danas kontrolira i usmjeruje politička korektnost. Uistinu, kako možemo zamjeriti Crkvi što je Galileju sugerirala da ne inzistira baš na heliocentričnoj teoriji, koja u to vrijeme i nije bila toliko argumentirana, kada se danas, unatoč zdravom razumu i znanstvenim činjenicama, drsko inzistira na muško-ženskim razlikama kao na društvenom konstruktu!? Predviđam da će se to uzmicanje znanosti pred društvenim dogmama nastaviti i na brojnim drugim područjima i da će eklektički koktel ''ljudskopravaške'' ideologije u suvremenim društvima zauzeti ono mjesto koje je u društvima ''realnog socijalizma'' zauzimao vulgarni marksizam. Hormoni će tu, kao i sve ostalo, poslušno slijediti zamisli ideologa.

   U skladu s duhom vremena, utjecaju ''ženskih hormona'' otele su se dvije borbene Splićanke. One su dogovorile i održale međusobni boksački meč. Znatiželjna publika sve je snimila, a putem društvenih mreža snimka borbe je postala dostupna svima koji su je željeli pogledati. Fizičko nasilje do sada se obično vezivalo uz tinejdžere, ovim hrabrim iskorakom tinejdžerice kao da potkrepljuju rodnu teoriju. Bilo kako bilo, društvene se uloge spolova polako mijenjaju, žene osvajaju neka nova područja, a muškarci sve češće prihvaćaju neodgovornost koju im nova paradigma muško-ženskih odnosa omogućuju.

   Posljedice takvih promjena često su nepredvidljive. Osjetile su to ovih dana i hostese na utrkama Formule 1. Naime, izvršni je direktor za komercijalnu djelatnost u Frmuli 1 Sean Bratches ustvrdio "Tijekom prošle smo godine proučili cijeli niz područja koja smo željeli unaprijediti kako bismo ostvarili našu viziju za ovaj veliki sport. Dok je zapošljavanje hostesa u Formuli 1 prisutno već desetljećima, smatramo da taj običaj nije u skladu s našim brendom te da definitivno nije u skladu s normama modernog društva." Ukratko, posao hostese na utrkama Formule 1, po suvremenim normama, vrijeđa dostojanstvo žena. Grid grils, naravno, nisu oduševljene najavom ukidanja njihova posla, za što optužuju feministkinje. Tako izvjesna Rebecca Cooper kaže: "Smiješno je da žene koje tvrde da se bore za druge žene tim istim ženama određuju što smiju, a što ne smiju raditi i sprječavaju nas da radimo posao koji volimo i kojim se ponosimo. Politička korektnost otišla je kvragu."

Kad smo već kod toga da prešetavanje oskudno odjevenih djevojaka ispred brzih automobila predstavlja uvredu za ženski rod, diskriminaciju žena, nije naodmet upitati nije li i muškarac u jurećem automobilu Formule 1, koji juri u susret slavi ili mogućoj smrti, također na određeni način diskriminiran!? Mnogi vozači Formule 1 izgubili su život, nijedna hostesa. Stoga je upitno tko je diskriminiran. U ovom slučaju, pošteno gledano, nitko jer se i vozač Formule 1 i hostesa postaje dragovoljno. Međutim, još uvijek postoje nezgodne uloge u društvu koje nekako po navici dopadaju muškarce, a nisam čuo da se feministkinje jagme za njih. No, ne treba sumnjati da će u bjesomučnoj presiji izjednačavanja spolova žene osvojiti i neprivlačna mjesta dosada rezervirana za muškarce, npr. u vojsci i drugdje. U tom su smislu splitske fajterice svojevrsna avangarda suvremenog društva. No, veliko je pitanje hoće li te promjene žene učiniti sretnijima, a društvo boljim. Bojim se da neće.

 

Damir Pešorda