Iduća Vlada pred sobom će imati tešku zadaću – staviti javni dug pod kontrolu. Buduća Vlada će imati dvije opcije; ili će smanjiti proračun 12 do 14 milijardi kuna i pokrenuti program odlučnog rezanja javne potrošnje ili će fiskalnu politiku morati potpuno prepustiti MMF-u i Europskoj komisiji. navodi Jutarnji list.

U jednom od prošlih bojeva Globusa navedeno je Hrvatska u sjeni užurbanih priprema za parlamentarne izbore proživljava manje vidljivu, ali mnogo dublju dramu: podaci HNB-a i Eurostata pokazuju da se javni dug povećao na 288,5 milijardi kuna i da bi uskoro mogao dosegnuti čak 90 posto BDP-a. Dok Vlada zasipa javnost izvještajima o svojim postignućima u političkoj, pravnoj i gospodarskoj stabilizaciji zemlje u protekle tri i pol godine, ekonomisti upozoravaju da je u istom tom razdoblju stanje državnih financija potpuno izmaklo nadzoru, što potvrđuju i ocjene dviju bonitetnih agencija, koje su Hrvatskoj snizile izglede za rejting iz stabilnih u negativne.

U predizbornoj kampanji, piše Jutarnji, brigu za dobrobit i budućnost zemlje moći će pokazati ponajprije odgovarajući na danas krucijalno pitanje: kako riješiti preveliki javni dug.

U protekla tri tjedna dvije su agencije za ocjenu kreditnog rejtinga, Standard & Poor’s i Fitch, smanjile izglede za rejting iz stabilnih u negativne, uz argument da Vlada nije ispunila fiskalne ciljeve iz Procedure prekomjernog deficita, pa javni dug nastavlja rasti.

Tako Fitch procjenjuje da će 2017. godine doseći iznos od 94,4 posto BDP-a. Premda su uvjeti financiranja i dalje povoljni, ta agencija upozorava da bi javni dug mogao postati neodrživ ako dođe do iznenadnog povećanja troškova zaduživanja jer Hrvatska ima prevelike potrebe za financiranjem (pokrivanje deficita i otplatu duga).

Početak povećanja kamatnih stopa na međunarodnom tržištu očekuje se do kraja godine, što znači da će uvjeti zaduživanja bivati sve teži, a sve veći dio proračuna odlazit će na otplate kamata.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je već sada šesta u EU prema iznosu koji izdvaja za kamate, 3,5 posto BDP-a. Što znači ocjena da je dug neodrživ? Kad nekoj zemlji u razvoju javni dug prijeđe 80 posto BDP-a, analitičari je stave na posebno promatranje, upozorava Jutarnji list.

 

M.M.

Share
0