Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju uznesenja Blažene Djevice Marije u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!"

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata". Kroz povijest zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan, to je Hrvatima čašćenje Majke Božje.

Hrvatski narod podigao je mnoga marijanska svetišta. Među najpoznatija spadaju ona u Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Trsatu, Širokom Brijegu, Posušju, Komušini, Olovu, Rami, Međugorju i drugim mjestima.

 

M.M.