Arhiva članaka HRsvijet.net

U povodu 84. obljetnice smrti hrvatskog političara i osnivača Hrvatske seljačke stranke (HSS) Stjepana Radića izaslanstvo te stranke jutros je na njegov grob na Mirogoju polozilo vijence i zapalilo svijeće.


Stjepan Radić borio se za hrvatsku drzavu i osnovao HSS kao drzavotvornu hrvatsku stranku, podsjetila je potpredsjednica HSS-a Vlasta Hubicki dodavši kako Hrvati danas imaju drzavu, no političke stranke se, nazalost, još nisu dogovorile oko prioriteta o toj drzavi te nisu postigle nacionalni konsenzus oko toga što je u Hrvatskoj sveto.

Diljem Hrvatske, kazala je, HSS-ovci se prisjećaju Radića promatrajući aktualni trenutak na selu i u poljoprivredi, ali i aktualnu socijalnu politiku. Hubicki je pozvala vladajuće da građanima Hrvatske omoguće bolji zivot.

Ne srljajte kao guske u maglu

Stjepan Radić se 1918. suprotstavljao centralističko-hegemonističkom ujedinjenju u kraljevinu SHS pod vlašću Karađorđevića krune. 24. studenoga 1918., na sjednici središnjeg odbora Narodnog vijeća HSS-a, Radić je odrzao govor u kojem je izrekao proročansku opomenu:

"...upozoravam, da se ljuto varate, ako mislite, da se ovako samovoljno moze prijeći preko tisuću i više godina hrvatske povijesti i hrvatske drzavnosti... Mi Hrvati za to nismo. Naš hrvatski seljak - a to je devet desetina hrvatskoga naroda - u ratu postao je potpun čovjek, a to znači, da ne će više nikome sluziti, nikome robovati, ni tuđinu ni bratu, ni tuđoj ni svojoj drzavi, nego hoće da se u veliko ovo doba ta drzava uredi na slobodnom republikanskom i na pravednom čovječanskom (socijalnom) temelju..."

U tom svom znamenitom govoru Radić tada izgovara i:

"Gospodo! Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu."

Na kraju završavajući:

"Najstrašnija je stvar, najveći je grijeh i najveća politička pogreška stavljati svoj rođeni narod pred gotove činjenice, to jest voditi politiku po svojoj gospodarskoj voljici bez naroda i proti narodu - to ne će biti dugo - da vidite, kako će hrvatski narod u svojoj republikanskoj i čovječanskoj svijesti vas odpuhnuti baš u času, kad ćete misliti, da se je narod smirio, a vi da ste ga dobro zajašili. zivjela Hrvatska!"

Atentat u beogradskoj skupštini

20. lipnja 1928., hicima iz vatrenog naoruzanja, srbijanski dvorski agent i zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić u beogradskoj Skupštini na mjestu usmrćuje zastupnike HSS-a Pavla Radića i Đuru Basaričeka, smrtno ranjava Stjepana Radića te ranjava Ivana Granđu i Ivana Pernara.

Atentat na hrvatske narodne zastupnike u beogradskoj skupštini je u Hrvatskoj dozivljen kao napad na cijeli hrvatski narod te su uslijedili prosvjedi diljem Hrvatske, na onima u Zagrebu bilo je oko 100.000 demonstranata, a zandamerija i policija ubili su trojicu, ranili 60 i uhitili 120 demonstranata.
Stjepan Radić je umro od posljedica ranjavanja na današnji dan 8. kolovoza 1928. a njegovo tijelo polozeno je na odar u Hrvatskom seljačkom domu u Zagrebu, na Zrinjevcu, gdje je bio četiri dana kako bi mu narod iskazao posljednju počast.

Sahranjen je 12. kolovoza na zagrebačkom Mirogoju a prilikom posljednjeg ispraćaja bilo je nazočno bilo je nazočno više od 100.000 ljudi.

R.H.