KOLUMNA DAMIRA PEŠORDE - SECIRANJE KAOSA

 

Damir Pešorda: Markeri jugoslavenske bolesti

Mutna ideja nekakvog sveslavenskog zajedništva seže duboko u povijest, sve do početka šesnaestog stoljeća i Hvaranina Vinka Pribojevića, koji u svom govoru O podrijetlu i povijesti Slavena udara temelje panslavenske ideologije.

Damir Pešorda: Jugoslavenski intelektualci

U svom je Tjednom pregledu hrvatske političke gluposti lucidni analitičar hrvatske društvenopolitičke scene Marcel Holjevac dotaknuo iznimno važno pitanje suvremenog hrvatskog društva. Svoju analizu ponašanja i djelovanja hrvatskih intelektualaca sažeo je u britku konstataciju: ''Što hrvatski intelektualci misle, to srpski četnici otvoreno govore''.

Damir Pešorda: Nije u šoldima sve

Idem neki dan Maksimirskom ulicom, prolaze dvojica mlađih muškaraca. Razgovaraju - a o čemu bi drugom - o nogometu. Jedan stasit, bradat, malo duže kose, umjetnički tip. Proklinje imaginarne novinare koje će kupiti ili je već kupio ..mali štakor'', ''utajivač poreza…''. Ovo 'utajivač poreza' rekao je s tolikim gađenjem kao da se radi najgorem kriminalcu, silovatelju ili ubojici.

Damir Pešorda: Što bismo mi bez EU!

Pročitao sam ovih dana, pripremajući se pisati o njima, dva netom objavljena povijesna romana Hrvoja Hitreca. U jednom se tematizira hrvatsko osamnaesto stoljeće i barun Franjo Trenk, a u drugom sedamnaesto stoljeće i hrvatski ban Nikola VII. Zrinski, autor prvog spjeva na mađarskom jeziku "Szigeti veszedelem''.

Damir Pešorda: Nogomet i politika

Nogomet je, kao i sve što privlači veliku pozornost masa, do srži prožet politikom. Ovih dana kada je nogometna euforija obuzela svijet, to se vidi najbolje. Mene je svjetsko prvenstvo u Rusiji još jednom podsjetilo na to koliko je Jugoslavija bila promašena i loše posložena država.

Damir Pešorda: Ustaše i partizani

Uobičajilo se u našoj javnosti da se rasprave o ustašama i partizanima optužuje za izostanak brige za važna pitanja suvremenog života hrvatskog društva. Tko god ne zna što bi pametno rekao o problemima koji muče suvremenu Hrvatsku, okomi se na besplodne rasprave o ustašama i partizanima. Pri tomu i sam zaboravi reći kako bi on riješio taj problem koji je, po njegovom mišljenju, zapostavljen uslijed rasprave o ustašama i partizanima.

Damir Pešorda: HDZ po mjeri Pupovca i Radina

Prije nego je Plenković nakon pobjede HDZ-a na izborima počeo sastavljati vladu, Furio je Radin rezolutno ustvrdio: ''Neću podržati vladu u kojoj je Hasanbegović''. A poznato je još od Sanaderove izdaje tuđmanovskog nasljeđa da nema hrvatske vlade bez Pupovčeva i Radinova blagoslova.

Damir Pešorda: Matica protiv Matoša

Kako dugi niz stoljeća nisu imali svoju državu, Hrvati još uvijek ne poimaju stvarnu važnost nacionalnih institucija. A ni hrvatski nacionalne institucije nisu jasno i jednoznačno određene kao nacionalne, hrvatske, te stoga ne mogu odigrati onu ulogu koju bi trebale. Uostalom, naša je Akademija nastala kao JAZU, a naša je Matica nastala kao Matica ilirska. 

Damir Pešorda: Talačka kriza

Još u vrijeme dok je Hrvatska zdušno pomagala u hvatanju generala Gotovine, uvriježila se u javnom prostoru rečenica kako ''Hrvatska ne može biti talac jednog čovjeka''. Otada se diskurs ''talačke krize'' ustalio u hrvatskom političkom govoru. Kad se rušilo Karamarka u optjecaj je ušla inačica kako ''stranka ne može biti talac jednoga čovjeka''.