KOLUMNA DAMIRA PEŠORDE - SECIRANJE KAOSA

 

Damir Pešorda: Ustaše i partizani

Uobičajilo se u našoj javnosti da se rasprave o ustašama i partizanima optužuje za izostanak brige za važna pitanja suvremenog života hrvatskog društva. Tko god ne zna što bi pametno rekao o problemima koji muče suvremenu Hrvatsku, okomi se na besplodne rasprave o ustašama i partizanima. Pri tomu i sam zaboravi reći kako bi on riješio taj problem koji je, po njegovom mišljenju, zapostavljen uslijed rasprave o ustašama i partizanima.

Damir Pešorda: HDZ po mjeri Pupovca i Radina

Prije nego je Plenković nakon pobjede HDZ-a na izborima počeo sastavljati vladu, Furio je Radin rezolutno ustvrdio: ''Neću podržati vladu u kojoj je Hasanbegović''. A poznato je još od Sanaderove izdaje tuđmanovskog nasljeđa da nema hrvatske vlade bez Pupovčeva i Radinova blagoslova.

Damir Pešorda: Matica protiv Matoša

Kako dugi niz stoljeća nisu imali svoju državu, Hrvati još uvijek ne poimaju stvarnu važnost nacionalnih institucija. A ni hrvatski nacionalne institucije nisu jasno i jednoznačno određene kao nacionalne, hrvatske, te stoga ne mogu odigrati onu ulogu koju bi trebale. Uostalom, naša je Akademija nastala kao JAZU, a naša je Matica nastala kao Matica ilirska. 

Damir Pešorda: Talačka kriza

Još u vrijeme dok je Hrvatska zdušno pomagala u hvatanju generala Gotovine, uvriježila se u javnom prostoru rečenica kako ''Hrvatska ne može biti talac jednog čovjeka''. Otada se diskurs ''talačke krize'' ustalio u hrvatskom političkom govoru. Kad se rušilo Karamarka u optjecaj je ušla inačica kako ''stranka ne može biti talac jednoga čovjeka''.

Damir Pešorda: Vrag u povijesti

Po kršćanskom učenju poviješću ravna Providnost i povijest nije ništa drugo nego događanje Spasa, to jest uspostave Božjeg kraljevstva. Vrag je, držali su stari kršćanski mislioci, oponašatelj, nesposoban za kreaciju, Božji majmun. Vrag parazitira na Božjem djelu, ali i na ljudskom od Boga inspiriranom stvaralaštvu – tako da ga kvari, izopačuje, navodi na zlo.

Damir Pešorda: Popis sablazni

Već odavno podjela na lijeve i desne ne opisuje dobro podjele na političkoj sceni, ni u Hrvatskoj ni u svijetu. Svi osjećamo da se da se ta podjela istrošila, ali ne nalazimo odgovarajuću zamjenu. Držim da je to stoga što je u postmodernom društvu postalo sasvim normalno, štoviše poželjno, spajati nespojivo, miješati ono što ne ide zajedno.

Damir Pešorda: Lijevi marš

Danas ljudi žive duže nego ikada u povijesti, a svijet se mijenja brže nego ikada. Tako da prosječan čovjek mora barem dva-tri puta promijeniti pogled na svijet ako želi ići ukorak s tim promjenama, ostati u trendu.

Damir Pešorda: Slijedi li Stierova dionica?

Kolumnu u Hrvatskom tjedniku pišem posljednjih trinaest godina. U tih trinaest godina gotovo sam nepogrješivo predviđao trendove i rasplete hrvatskih tranzicijskih zapleta. Na vrijeme sam tako prozreo Sanadera, upozoravao na loše strane ulaska u EU, predvidio nepovoljan razvoj teritorijalnog spora sa Slovenijom, a, bogme, i Plenkovićev zaokret ulijevo.

Damir Pešorda: Pirove pobjede Andreja Plenkovića

Svaka politička stranka ima neki program. Iza tog programa obično stoji neki konzistentan i prepoznatljiv svjetonazor. Politika je, kaže se, umijeće mogućeg, stoga se u političkoj praksi rade razni kompromisi, to jest odstupa se od proklamiranih načela. Međutim, to odstupanje ipak ima neke granice, prelazak kojih neku stranku čini neprepoznatljivom, a u konačnici i izlišnom.

Damir Pešorda: Znakovi vremena

Duh vremena očituje se i u banalnim stvarima. Često o nekom vremenu možemo više doznati iz jedne novinske vijesti nego iz pretenciozne sociološke studije. Ovih su mi dana kao trun u oko upale dvije vijesti: jedna o tomu kako je Nikolas Cruz, ubojica sedamnaest učenika u srednjoj školi Marjory Stoneman Douglas u Parklandu na Floridi, zatrpan pismima obožavateljica i obožavatelja; druga o stanovitoj francuskoj veganki koja slavila teroristički napad islamista Redouana Lakdima jer je u tom napadu poginuo i jedan mesar.