Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, registrirana u Sarajevu, nalazi se na korak od dobivanja koncesije za jedan od najvećih energetskih projekata u povijesti Bosne i Hercegovine, objavio je Guardian.

Riječ je o Južnoj interkonekciji, plinovodu koji bi povezao BiH s LNG terminalom na hrvatskoj obali i omogućio zamjenu ruskog prirodnog plina američkim.

Prema dokumentima i iskazima sadašnjih i bivših američkih i bosanskohercegovačkih dužnosnika, projekt koji bi mogao vrijediti više od milijardu dolara oslanja se na kompaniju bez dokazanog iskustva u realizaciji infrastrukturnih projekata takvog opsega, ali s vezama s krugovima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, navodi britanski list.

Kako piše Guardian, AAFS je u Bosni i Hercegovini 2021. godine registrirao Amer Bekan, sarajevski poduzetnik koji se ranije okušao i u politici.

Prema dostupnim informacijama koje navodi britanski list, kompanija je bila gotovo nepoznata sve do prošle godine, kada su joj se pridružili američki partneri povezani s Trumpovim političkim krugovima.

Među njima su odvjetnik Jesse Binnall i Joe Flynn, koji su svojedobno bili uključeni u kampanju osporavanja rezultata američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, nakon kojih je Trump tvrdio da su izbori pokradeni.

Guardian navodi da njihove reference u energetskom sektoru i velikim infrastrukturnim projektima nisu javno poznate.

Prema povjerljivom prijedlogu kompanije, ukupna vrijednost investicije iznosi 1,2 milijarde eura. Od toga je za izgradnju plinovoda predviđeno 300 milijuna eura, dok bi dodatnih 900 milijuna eura bilo investirano u tri elektrane.

Financiranje bi, prema navodima Guardiana, trebalo biti osigurano kombinacijom kapitala i zaduživanja, bez izravnog financijskog sudjelovanja države.

Posebnu pozornost izaziva činjenica da je u ožujku ove godine u BiH usvojen zakon kojim se AAFS praktično određuje kao izvođač projekta. Guardian ističe da pritom nije proveden međunarodni natječaj niti konkurentski postupak, što je izazvalo kritike organizacije Transparency International.

TI je upozorio da bi uspostavljanje takve prakse u zemlji koja se suočava s visokom razinom korupcije moglo imati ozbiljne posljedice za realizaciju strateških infrastrukturnih projekata.

Guardian u analizi navodi i ulogu lidera SNSD-a Milorada Dodika. Administracija bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena optuživala je Dodika za korupciju, zloupotrebu položaja i bogaćenje kroz mreže političkog utjecaja te je proširila sankcije protiv njega i članova njegove obitelji.

Britanski list piše kako je, nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću, Dodik pokrenuo intenzivnu lobističku kampanju s ciljem približavanja novoj administraciji i ukidanja sankcija.

Prema navodima iz izvješća, među lobistima koji su radili za interese Vlade Republike Srpske bio je i Michael Flynn, brat Joea Flynna, koji je za mjesec dana angažmana navodno zaradio 100.000 dolara.

Guardian dalje navodi da je Trumpova administracija potom, bez detaljnog javnog obrazloženja, ukinula sankcije protiv Dodika.

Bivši američki veleposlanik u BiH Michael Murphy rekao je za Guardian da Dodik pridobiva naklonost u Trumpovim krugovima dok nastoji poništiti Daytonski sporazum proglašavanjem neovisnosti RS-a.

On želi da oni prihvate njegovu širu agendu. Da bi to postigao, ne može se petljati s plinovodom. Oni koji ga podržavaju igraju se vatrom, rekao je Murphy.

Guardian napominje kako politički značaj Dodikove pozicije proizlazi iz činjenice da predstavnici Republike Srpske, u okviru postojećeg ustavnog sustava BiH, mogu blokirati ili usporiti realizaciju velikih državnih projekata.

 

M.M.

Share
0