Tijekom leta iz Srednjoafričke Republike prema Rimu papa Franjo je cijeli sat vremena razgovarao s novinarima koji su ga pratili na šestodnevnom putovanju u Keniju, Ugandu i Srednjoafričku Republiku. S posebnim se ganućem osvrnuo na najljepše trenutke svog boravka na afričkom kontinentu i na brojne druge teme.

Bio je posebno ganut mnoštvima razdraganog svijeta i priznao je da ga je Afrika iznenadila. Znao sam da Bog zna iznenaditi, ali sad sam doživio da i Afrika iznenađuje. Bilo je niz divnih trenutaka. Vidio sam da su ljudi cijenili moj posjet i da imaju smisla za dobrodošlicu. Bili su sretni zbog mog posjeta. Svaka je zemlja pokazala svoje obilježje. Kenija je moderna zemlja. Uganda je zemlja mučenika različitih vjeroispovijesti. U Srednjoafričkoj Republici osjetila se čežnja za mirom, pomirenjem i opraštanjem.

Odgovarajući na pitanje kako su se u Keniji neki ljudi tužili da su isključeni iz gospodarstva i društva, Papa je primijetio kako s 80% svjetskog bogatstva raspolaže 17% stanovništva. Ne zna je li ta statistika točna, ali se sigurno može govoriti o gospodarskom sustavu koji je za središte svog djelovanja izabrao idola novca. Osjetio sam veliku bol kad sam tijekom posjeta dječjoj bolnici u Banguiju vidio kako djeca umiru od malarije i gladi.

Ne želim ovdje držati propovijed. Bog je uvijek zbog toga prekoravao izraelski narod. Služiti idolima znači izgubiti osobnu iskaznicu djeteta Božjega i prionuti uz idola, stvorenog prema vlastitoj mjeri. Ako se čovječanstvo ne promjeni, bijeda i siromaštvo će se još više proširiti. Što misli onaj mali postotak ljudi koji drže u rukama 80% bogatstva, zapitao se Sveti Otac i primijetio kako se tu ne radi o komunizmu, kako ga neki optužuju, već o istini, koju nije lako vidjeti. Afrika je uvijek bila izložena drugim silama. Bila je žrtva. Iz Afrike se prodavalo robove u Ameriku. Afrički kontinent posjeduje velika bogatstva, ali se o tome ne vodi računa. Zemlje rastu polako. Afrika je mučenica iskorištavanja, zaključio je Papa.

Francuski ga je novinar pitao što misli o vjerskom fundamentalizmu i bi li se crkveni dostojanstvenici trebali više pozabaviti i političkom problematikom. Papa je odgovorio da se oni nipošto ne bi smjeli baviti politikom, ali se naviještanjem istinskih vrednota – prema njegovu mišljenju – gradi politika. Bratstvo među ljudima ima svakako veliku vrijednost. Riječ snošljivost mu se toliko ne sviđa. Bolje je govoriti o prijateljstvu. Fundamentalizam je bolest, koja postoji u svim vjerama, pa i u Katoličkoj Crkvi. Fundamentalisti smatraju da posjeduju istinu i na taj način štete drugima. Protiv toga se svakako treba boriti. Vjerskog fundamentalizma ne može biti, jer u njemu nema Boga.

Papa Franjo smatra da se s muslimanima može dijalogizirati, jer imaju zajedničkih vrednota s kršćanima. Ne može se odbacivati religiju zato što među njezinim članovima ima fundamentalističkih pojedinaca ili skupina. I kršćani moraju moliti oproštenje za svoje ekstremiste i fundamentaliste, rekao je Papa dodavši da je dijalog uz dobru volju moguć.

Jedan od novinara postavio je pitanje o AIDS-u koji uništava Afriku, konstatiravši kako prevencija ima temelju važnost. "Znamo da upotreba prezervativa nije jedino sredstvo za zaustavljanje epidemije. No znamo isto tako da je to važni dio odgovora. Nije li možda došlo vrijeme da Crkva ublaži stavove u vezi s tim i dopusti korištenje prezervativa u cilju sprječavanja širenja zaraze", pitao je novinar Papu.

Papa je u svom odgovoru istaknuo kako je problem mnogo širi. "To jest jedna od metoda i crkveni moral je po tome pitanju neodlučan. Je li riječ o petoj ili šestoj zapovijedi? Braniti život ili otvorenost spolnog odnosa životu? Ali to nije problem. Problem je mnogo širi", rekao je Papa, dodavši kako ga to podsjeća na pitanje koje su Isusu postavili farizeji: "Je li dopušteno liječiti subotom…". "Liječiti je obavezno! Ali glad, izrabljivanje ljudi, ropski rad, pomanjkanje pitke vode: to su problemi. Ne govorimo o tome može li se govoriti o ovom ili onom flasteru za malu ranu. Postoji velika rana a to je društvena nepravda i nepravda u iskorištavanju okoliša i izrabljivanje ljudi i neishranjenost. To je rana! Osobno mi se ne sviđa upuštati u takva kazuistička razglabanja kada ljudi umiru jer su žedni i gladni. Kada svi budu ozdravljeni ili kada ne bude više tih tragičnih bolesti koje izaziva čovjek, bilo zbog društvene nepravde, bilo zbog zarađivanja više novca: sjetimo se samo trgovine oružjem. Kada ne bude više tih problema, mislim da će se moći postaviti pitanje: "Je li dopušteno liječiti subotom?"

Zašto se i dalje proizvodi i trguje oružjem? Ratovi su najveći uzrok smrtnosti… Rekao bih da ne treba razmišljati o tome je li dopušteno ili ne liječiti subotom; moja je poruka svijetu: činite pravdu i kada svi budu ozdravljeni, kada ne bude više nepravde na ovome svijetu možemo govoriti o suboti", odgovorio je Papa.
Osvrćući se na međunarodnu konferenciju, koja se održava u Parizu o klimi, Papa je primijetio da smo na rubu samoubojstva. Siguran je da su toga svjesni gotovo svi sudionici i da žele nešto poduzeti. Ili sada ili nikada, rekao je.

Novinari su mu postavili i pitanje o korupciji i skandalima koji su u posljednje vrijeme dogodili u Vatikanu. Papa je primijetio kako korupcije ima posvuda te da će sudstvo pomno ispitati što se zapravo dogodilo. "To za mene nije bilo iznenađenje, nije mi ukralo moj san jer je to bio plod radova deveteročlane kardinalske komisije u istraživanju korupcije i svega onoga što nije dobro", rekao je Papa podsjetivši kako je trinaest dana prije smrti svetog Ivana Pavla II. tada kardinal Ratzinger govorio o "prljavštinama u Crkvi". Bio je prvi koji je to učinio! Isto je to govorio i na misi "pro eligendo pontifice" a mi smo ga izabrali [za papu] zbog te slobode u govoru, rekao je Papa.

 

M.M.