Na tiskovnoj konferenciji, održanoj 5. travnja u Europskom domu u Zagrebu, udruga Glas roditelja za djecu (GROZD) i Reforma – udruga za promicanje etike, morala, obiteljskih vrijednosti i ljudskih prava, predstavili su Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom "Odluke o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama" od 28. rujna 2012., kao i "Odluke o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama", donesene 31. siječnja 2013.

Odluka o uvođenju Kurikuluma, mišljenja su u spomenutim udrugama, protivna je odredbama više članaka Ustava Republike Hrvatske, zatim odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kao i odredbama Zakona o sustavu državne uprave i u suprotnosti s propisima Obiteljskog zakona.

U Prijedlogu ocjene ustavnosti ističe se da je uvođenjem Kurikuluma povrijeđeno i više međunarodnih ugovora i propisa, od kojih je dovoljno spomenuti samo Opću deklaraciju o ljudskim pravima.

Središnji dio Prijedloga obrazlaže materijalno-pravne razloge neustavnosti i nezakonitosti Odluke o uvođenju Kurikuluma i samog Kurikulum, osobito njegova 4. modulu. Ponovno se naglašava da sadržaji Kurikuluma nisu utemeljeni na znanstvenim činjenicama, odnosno nisu objektivni i vrijednosno neutralni, tj. da sadržaj 4. modula nije znanost već ideologija.

Prijedlog su predstavili odvjetnici Krešimir Planinić i Domagoj Šoljić, te vodstvo navedenih udruga. U dopisu Ustavnom sudu predlaže se da nakon provedenog postupka ukine Odluku o uvođenju Kurikuluma.

Sažetak Prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o uvođenju Kurikuluma zdravstvenog odgoja

- predstavljen na tiskovnoj konferenciji u Europskom domu u Zagrebu 5. travnja 2013. u 10h -

- predlagatelji, udruga GLAS RODITELJA ZA DJECU i REFORMA – udruga za promicanje etike, morala, obiteljskih vrijednosti i ljudskih prava, podnijeli su prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama od 28.09.2012. g. i Odluke o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama od 31.01.2013. g. (dalje u tekstu skupno: Odluka o uvođenju Kurikuluma);

- postupak je usmjeren na ocjenu suglasnosti Odluke o uvođenju Kurikuluma s odredbama hrvatskih zakona: (1) odredbama članka 5. stavak 1., 19. stavak 1., 40., 64. stavak 1., 90. stavak 1. i članka 141. Ustava Republike Hrvatske; (2) odredbama članka 26., 28. i 137. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (3) odredbama članka 18., 19. stavak 3. i članka 39. st. 1. toč. 2. Zakona o sustavu državne uprave i (4) odredbom članka 93. stavak 2. Obiteljskog zakona;

- nadležnost Ustavnog suda utemeljena je na odredbi članka 129. alineja 2. Ustava RH koja propisuje da Ustavni sud u okviru svoje nadležnosti odlučuje o suglasnosti „drugih propisa“ s Ustavom i zakonom. Obzirom da Odluka o uvođenju Kurikuluma udovoljava kriterijima apstraktnosti i generalnosti podložna je ustavnosudskoj ocjeni u smislu odredbe članka 129. Ustava;

- u predmetnom Prijedlogu naznačeni su međunarodni ugovori povrijeđeni Odlukom o uvođenju Kurikuluma: (1) Opća deklaracija o ljudskim pravima - članak 26. stavak 3.; (2) Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima - članak 18. stavak 4.; (3) Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima - članak 13.; (4) Konvencija o pravima djeteta - članak 29. stavak 1., članak 14., članak 18. stavak 1.; (5) Povelja o temeljnim pravima Europske unije - članak 14. stavak 3.; (6) Protokol br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - članak 2. ("Pravo na obrazovanje"), (7) Rezolucija 1904. (2012.) Vijeća Europe od 04. 10. 2012. godine - "O pravu na slobodu izbora u obrazovanju u Europi" i (8) Ugovor između Svete Stolice i RH o suradnji na području odgoja i kulture od 19. 12. 1996. godine (NN-Međunarodni ugovori, br. 2/97).;

- isto tako, predlagatelju su naznačili judikaturu Europskog suda za ljudska prava koja osigurava potpun i pouzdan uvid u europske pravno-civilizacijske standarde na ovom područuju. Relevantne su odluke donesene u sljedećim predmetima:

(1) "Belgijski jezični slučaj" - presuda od 23. 07. 1968. g. - države trebaju poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja;

(2) "Kjeldsen i dr. protiv Danske" - presuda od 07. 12. 1976.g. - državi je zabranjeno obavljati indoktrinaciju koja bi se mogla smatrati nepoštivanjem roditeljskih vjerskih i filozofskih nazora. Mogućnost pluralizma u obrazovanju bitna je za očuvanje demokratskog društva;

(3) "Campbell i Cosans protiv Ujedinjenog Kraljevstva" - presuda od 25. 02. 1982.g. - država je obvezna poštovati uvjerenja roditelja u kontekstu obrazovanja njihove djece - to se odnosi jednako na odgoj (kao "cjelovit proces prenošenja uvjerenja, kulture i drugih vrijednosti odraslih mladima") i na poučavanje ili nastavu (kao "prenošenje znanja uz intelektualni razvitak)";

(4) "Folgero i dr. protiv Norveške" - presuda od 29. 06. 2007.g. - obveza države da poštuje vjerska i filozofska uvjerenja roditelja odnosi se na cijeli državni program obrazovanja i na sve funkcije koje je država preuzela u vezi s obrazovanjem;

(5) "Bernard protiv Luxemburga" - presuda od 08. 09. 1993.g. - sloboda roditelja da biraju način obrazovanja svog djeteta je nužnost;

(6) "Lautsi i dr. protiv Italije" - presuda Velikog vijeća od 18. 03. 2011. g. (spor o "raspelima u javnim prostorima") - država se treba suzdržati od promocije ateizma; "pravo roditelja da osiguraju svojoj djeci takav odgoj i obrazovanje koje će biti sukladno njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima".

- prilikom obrazlaganja formalno pravnih razloga neustavnosti i nezakonitosti predlagatelji su istaknuli više formalnih povreda prilikom donošenja Odluke o uvođenju Kurikuluma. Ustavnosudski je neprihvatljivo da se iz sadržaja Odluke o uvođenju Kurikuluma ne može iščitati radi li se o nacionalnom ili školskom kurikulumu. Nacionalni kurikulum, inače, ovlašten je donijeti ministar (čl. 26. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi), ali školski kurikulum ovlaštena je donijeti isključivo škola, putem školskog odbora i to svaka posebno za sebe (članak 28. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi). U Odluci o uvođenju Kurikuluma, nadalje, nije naznačena zakonska osnova donošenja, prvotno je izostala objava u Narodnim Novinama i sl.;

- središnji dio predmetnog Prijedloga usmjeren je na obrazloženje materijalno pravnih razloga neustavnosti i nezakonitosti. Predlagatelji su, naime, obrazložili:

1) kako Odluka o uvođenju Kurikuluma i prateći Kurikulum, osobito u svom 4. modulu, nisu utemeljeni na znanstvenim činjenicama odnosno nisu objektivni i vrijednosno neutralni. Većina preporučene literature, ali i samih sadržaja i ishoda 4. modula Kurikuluma, ne govori o zdravstvenoj problematici i ne iznosi objektivne nepristrane informacije o zdravlju nego su iste izravno rezultat političkog aktivizma i promicanja određenog vrijednosnog sustava odnosno svjetonazora. Taj se svjetonazor u Kurikulumu prezentira kao neupitan i (jedini) znanstveno valjan, te se kao takav izričito nameće onima kojima je Kurikulum namijenjen (svim učenicima). Sadržaj 4. modula, dakle, nije znanost već ideologija. Obrazloženo je kako rodna teorija predstavlja ideološki temelj 4. modula ZO-a. Pokazano je kako je 4. modul pedagoški neutemeljen, te kako je pristup temama spolnosti tehnicistički i izvan konteksta cjelovitosti ljudske osobe i etičkih, općeljudskih vrijednosti.

2) kako Kurikulum zdravstvenog odgoja, obzirom da nije vrijednosno neutralan, ne posreduje samo informacije, već posreduje i odgoj. Predmetni Kurikulum i sam navodi kako ima za cilj izgradnju vještina i stavova tj. odgajanje učenika, a i njegov naziv to potvrđuje – "zdravstveni odgoj".

3) kako se Odlukom o uvođenju Kurikuluma onemogućuje odlučivanje roditelja o odgoju vlastite djece. Budući da prema Ustavu, međunarodnim propisima i zakonima Republike Hrvatske roditelji imaju pravo i dužnost odgajati svoju djecu te imaju pravo i slobodu samostalno odlučivati o odgoju svoje djece, Odlukom o uvođenju Kurikuluma povrijeđeno je to temeljno pravo roditelja.

- Ustavnom sudu predlagatelji su predložili da pokrene postupak za ocjenu suglasnosti Odluka o uvođenju Kurikuluma s Ustavom i zakonom, te da, nakon provedenog postupka, ukine Odluku o uvođenju Kurikuluma.

M.M.