Most traži nastavak redovitog zasjedanja Hrvatskog sabora
Most nezavisnih lista zatražio je od predsjednika Hrvatskog sabora, akademika Željka Reinera da sazove nastavak redovitog zasjedanja Hrvatskog sabora do 15. srpnja, kad stupa na snagu odluka o njegovu raspuštanju.
Most smatra da za to postoje vrlo opravdani razlozi te navodi da osim izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, kojim se smanjuju financijska izdvajanja za političke stranke, u ovom trenutku ima još pedesetak točaka koje bi zastupnici trebali raspraviti: zakonske prijedloge, odluka, izvješća.
-Osim toga, nesazivanjem nastavka sjednice onemogućuje se zastupnike da kvalitetno obavljaju posao za koji su od građana izabrani i vrlo dobro plaćeni - podsjećaju iz Mosta.
Most navodi da se iz prošlotjednih javnih izjava mogla naslutiti namjera HDZ-a da Hrvatski sabor ne nastavi sa zasjedanjem do izbora novog saziva s čime se, dodaju, očigledno složio SDP i Zoran Milanović izjavom kako Sabor do 15. srpnja neće raditi ništa kao i do sada.
-Kada bi se rad Hrvatskog sabora promatrao samo kroz rad gospodina Zorana Milanovića kao zastupnika onda bi to zaista bilo - ništa. Srećom nije tako jer u ovom sazivu Hrvatskog sabora ima zastupnika koji odgovorno rade svoj posao, a tako žele nastaviti i do 15. srpnja kad odluka o raspuštanju stupa na snagu - poručuju iz Mosta.
Dodaju da su od predsjednika Sabora Željka Reinera na poslani upit dobili službeni odgovor u kojem stoji da će se nastavak 3. sjednice sazvati prema potrebi, poštujući potrebu donošenja odluka vezanih za pitanja od nacionalnog interesa i nesmetano funkcioniranje državne vlasti.
-S obzirom na takav nejasan odgovor pozivamo predsjednika Hrvatskog sabora, akademika Željka Reinera da Sabor nastavi s redovitim zasjedanjem i ovaj tjedan pa sve do 15. srpnja jer mislimo da za to imamo vrlo opravdane razloge - poručuje Most.
Izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe iznos koji stranke dobivaju iz proračuna za svoje političke aktivnosti određivao bi se na temelju poreznih prihoda, a ne rashoda državnog proračuna te bi bio limitiran na maksimalnih 48 milijuna kuna godišnje.
M.M.