Razumljivo je da se i naslovom želi poslati određena poruka, izraziti određeni stav, međutim nije prihvatljivo da se u potpunosti izokreće smisao vijesti koja stoji u podlozi naslova. U tomu su se posebno izvještili naši mainstream mediji čiji su naslovi nerijetko ogledni primjeri laži, mržnje i isključivosti.

Tako, recimo, na portalu Index.hr branitelje koji prosvjeduju pred Ministarstvom branitelja uporno nazivaju ''šatordžijama''. Sufiks –džija u hrvatskom jeziku izrazito je stilski obilježen, i to negativnim konotacijama, pa mu kao takvom nije mjesto u vijesti. U komentaru ili kolumni da, u vijesti ne. Na prvi pogled to je sitna podvala kojoj ne vrijedi pridavati preveliku pažnju, međutim zamislite kakve bi reakcije bile kada bi neki medij uporno Srbe nazivao ''trofaznima'' ili homoseksualce ''tubašima'' premda su i jedna i druga odrednice prilično bezazlene!? Takav bi medij, osobno držim i s pravom, doživio gotovo nepodijeljenu osudu javnosti, a možda i određene pravosudne sankcije, dok u slučaju Index.hr-a ta osuda izostaje.

   Izravan je povod za ovaj tekst bio jedan referendum, odnosno način na koji je Jutarnji list donioo slovačkom referendumu. Naslov vijesti je Propao referendum o braku u Slovačkoj. Iz teksta saznajemo da na referendum nije izašlo više od 50% birača te, shodno slovačkim zakonima, referendum nije obvezujući. Također saznajemo da u ''Slovačkoj, članici Europske unije (EU), nisu dopušteni istospolni brakovi i izvanbračne zajednice, a istospolnim parovima nije dopušteno ni posvajanje djece''. Referendum je, dakle, pokrenut da bi se spriječile neke eventualne buduće promjene u tom smislu. Međutim, iz teksta nigdje ne saznajemo kako su glasovali oni koji su izašli na referendum. To pak saznajemo već iz naslova vijesti o istom referendumu na portalu Narod.hr - Referendum u Slovačkoj: 90 posto birača ZA, izjašnjavanje nije obvezujuće zbog niske izlaznosti. Podsjetimo se da je na sličan referendum u Hrvatskoj izlaznost bila veća nego u Slovačkoj, no svejedno manja od 38%. S tim da je u našem slučaju tek 65, 87% birača bilo ZA. Slično je bilo i s referendumom o pristupanju Hrvatske EU.

Iz navedenog nameće se nekoliko zanimljivih zaključaka. Kada bismo uzeli ''slovački kriterij'', neuspješan bi bili hrvatski referendumi o ulasku u EU i o definiciji braka. Ako bismo se pak držali načela da oni koji ne izađu na referendum unaprijed pristaju na rezultate kakvi god oni bili, onda bismo mogli zaključiti da su i hrvatski i slovački građani rekli DA Europskoj uniji i NE istospolnim brakovima. S tim da je slovački referendum o ulasku u EU bio kudikamo relevantniji od hrvatskog jer se na njemu zahtijevala natpolovična izlaznost, dok u Hrvatskoj nije. Međutim, iz svega što se događa oko nas razvidno je da referendumi o pristupanju EU moraju biti uspješni, bilo da se ukida klauzula o natpolovičnoj izlaznosti ili se referendumi unedogled ponavljaju, dok referendumi o braku mogu tek djelomično zaustavljati tendenciju k legalizaciji istospolnih brakova. Tako je nakon uspjeha referenduma o definiciji braka u Hrvatskoj vlast brže-bolje donijela Zakon o životnom partnerstvu, koji ne mala vrata istospolnim parovima uvodi gotovo sva prava koja imaju ljudi u braku. Još jedan mali koračić, koji će se gotovo sigurno dogoditi u narednih pet-šest godina, istospolni parovi će biti zakonski u potpunosti izjednačeni s heteroseksualnim parovima, to jest moći će usvajati djecu.

Obični ljudi teško se snalaze u tom političko-medijskom žrvnju. Mnogi koji će se sutra pjeniti zbog toga što homoseksualci posvajaju djecu, neće ni pomisliti da su tomu i osobno doprinijeli svojim glasom za EU. Takve stvari obično dolaze u pakete. Ne ulazeći sad u to je li odluka o ulasku u EU bila ispravna ili treba li homoseksualne parove u potpunosti izjednačiti s heteroseksualnim, želim samo naglasiti da uz ovakve medije, koji nas uglavnom dezinformiraju po naputcima iz središta moći, ne možemo donositi zrele odluke. Naše demokratske odluke nalik su pogađanjima slijepaca koji dodiruju različite dijelove tijela slona u onoj poznatoj istočnjačkoj priči.  

 

Damir Pešorda

Share
0