KOLUMNA DAMIRA PEŠORDE - SECIRANJE KAOSA

 

Damir Pešorda: Neke nelogičnosti

Gledajući neki dan ministra Beroša kako se pjeni i znoji nastojeći nas uvjeriti da vjerujemo znanosti, to jest njemu, zapitao sam se što se to uistinu dogodilo da smo prestali vjerovati? Jer ne treba bježati od toga da barem posljednja dva stoljeća ljudi uglavnom vjeruju ono što znanost tvrdi. Razlog je prilično jednostavan: znanost se pokazala iznimno uspješnom u ovladavanju prirodom i unapređenju uvjeta života. Međutim, još je postmoderna načela neupitne istine premda se postmoderni relativizam načelno nije odnosio na prirodne znanosti.

Damir Pešorda: Junaštvo našeg doba

Pravu narav nekog vremena prepoznajemo tek kada prođe. Plodove onoga što se zbiva danas kušat ćemo sutra. Kada se činilo da se u zapadnom svijetu sprema odlučujući sraz globalista i suverenista, u priču se umiješala fatalna Korona, i sve okrenula naglavačke. Novi razdor dijelom ide po starim šavovima, ali najvećim dijelom stvara nove podjele. Prosvjedi protiv epidemioloških mjera diljem Europe ukazuju na to da će upravo te podjele u narednom razdoblju biti okosnica glavnih političkih sukoba u društvu.

Damir Pešorda: Rat murala

Zidno slikarstvo u javnim prostorima možemo ugrubo podijeliti na dva tipa. U jednom preteže estetska nakana, u drugome pak pučka politička, navijačka ili neka druga poruka. Izvorno nastali u okviru narodnoga bunta protiv vlasti, murali su s vremenom poprimali sve više estetskih obilježja, tako da se danas može o njima govoriti kao posebnom žanru likovne umjetnosti. Međutim, izvorna namjena murala kao izraza pučkog političkog mišljenja očuvana je, štoviše ona u suvremenom hrvatskom društvu dobiva na važnosti. U tolikoj mjeri da se može govoriti o svojevrsnom ratu murala. Taj rat se za sada vodi oslikavanjem murala s jedne strane i njihovim prebojavanjem s druge strane. Uz popratnu medijsku halabuku.

Damir Pešorda: Za čim žale umirući

Čitajući Večernji list, čovjek se ne može oteti dojmu da je Jugoslavija obnovljena.Posredstvom te tiskovine osrednja je srbijanska pevaljka prisutnija u hrvatskom javnom životu od hrvatskih akademika. Šuti se, doduše, i o novim starim planovima srpskih akademika. Ipak, otvori nam Večernjak tu i tamo i po koji prozor u svijet, ne samo u Srbiju.

Damir Pešorda: Propast ili podjela

Zapadnoj civilizaciji bez obzira na određene razlike pripada i Rusija jer je kršćanstvo ipak glavni sastojak te civilizacije. Veličanstvena je grčka filozofija, neprocjenjivo je iskustvo Rimskog Carstva za izgradnju državnih institucija i društva, neiscrpni su poticaji koji našoj umjetnosti i kulturi daju antički mitovi i antička umjetnost, no sve to bez kršćanstva ne bi bilo dostatno za izgradnju civilizacije nalik našoj.

Damir Pešorda: Akademija, Dobronić, Toše…

Ovih je dana nakon godina i godina mudre šutnje HAZU izašla s odlučnim prijedlogom da Republika Hrvatska Srbiji ''ulazak u EU uvjetuje nedvosmislenim priznanjem hrvatskoga jezika.'' Ništa ade na Dunavu, ništa ratna odšteta, ništa odustajanje od regionalne jurisdikcije, ništa nestali, samo nam je srpski blagoslov da svoj jezik nazivamo hrvatskim važan!? Bravo, veleumne, sijede glave!

Damir Pešorda: Supermenov sin

Superman je jedan od onih američkih stripovskih junaka koji su planetarnu popularnost stekli prelaskom na filmsko platno tako da je moj doživljaj Supermana presudno oblikovan istoimenim filmom Richarda Donnera s Christopherom Reeveom u glavnoj ulozi. Superman je s jedne strane vanzemaljskog podrijetla što konvenira s glavnim trendovima u okviru suvremene mitologije dvadesetoga stoljeća, a s druge strane je nepokolebljivi ''borac za pravdu i američki način života.''

Damir Pešorda: Soros u ofenzivi

Političko klatno u Europi, čini se, klizi ulijevo. Iako su pučke stranke u većini europskih zemalja ionako već poodavno ljevije negoli su to prije tridesetak godina bili socijaldemokrati, kao da je došlo vrijeme da se i njih miče u korist i nominalno lijevih i ultra lijevih političkih grupacija.

Damir Pešorda: Još jedno ujedinjenje desnice

U subotu je u dvorani "Vatroslav Lisinski" održan skup ujedinjenja hrvatskih desnih stranaka. Hrvatska konzervativna stranka, Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku te Generacija obnove ujedinili su se u stranku Hrvatski suverenisti, koja ima šest zastupnika u Saboru.

Damir Pešorda: Most, mural, možemosi i drugi paradoksi

Prije nekoliko dana u Karlovcu se prijepornim pokazalo imenovanje jednog mosta po postrojbi Hrvatske vojske zaslužnoj za obranu Karlovca u Domovinskom ratu. Dok se na sjednici Gradskog vijeća izglasavala odluka o preimenovanju Koranskog mosta u Most specijalne jedinice policije Grom, esdepeovci su, po dobrom starom običaju, zbrisali sa sjednice, dok su hrabri možemosi glasovali protiv.