Arhiva članaka HRsvijet.net

Najmlađe sveučilište u Bosni i Hercegovini svečano je otvoreno u petak u dvorani etno-sela „Herceg“ Međugorje. U programu svečanog otvorenja, kojemu je nazočilo više od 150 uzvanika, sudjelovali su dekani triju fakultet a, sastavnica sveučilišta, rektor prof. dr. Milenko Brkić i brojni gosti.



Dekan Fakulteta za menadžment resursa prof. dr. Zoran Trputec kazao je: „Udružili smo se, nas tri sastavnice, na akademskim osnovama, na znanosti i obrazovanju. A znanost, osim etičkih, ne poznaje ni rasne, ni etničke, ni vjerske, kao ni druge granice. Znanost je univerzalna.“

Dekanica Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića doc. dr. Marijana Šećibović naglasila je kako će Sveučilište/Univerzitet „Hercegovina“, kao najmlađe, ukoliko se budu uvažavali kriteriji izvrsnosti, odgovornosti, profesionalnosti i kreativnosti, uskoro biti ocijenjeno kao jedno od najboljih u Bosni i Hercegovini.

Prof. dr. Refik Šećibović, dekan Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije iz Mostara, rekao je da „zajedničkim radom možemo postići prednosti ne samo za studente, nego i za društvo u cjelini. Vizija budućnosti našeg društva ponajviše ovisi o strukturi obrazovanja“, naglasio je Šećibović.

Skup je pozdravio i predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, gosp. Srećko Boras, naglasivši da „upravo ova županija, kako što je nekada bila središte industrije i turizma, danas postaje obrazovno središte, i tu prednost u svakom slučaju moramo iskoristiti na najbolji mogući način“.

Rektor novoutemeljenog sveučilišta, prof. dr. Milenko Brkić preuzeo je na sebe i na vodstvo sveučilišta odgovornost uvesti i provesti najviše europske standarde u području visokoga obrazovanja, istaknuvši da će sveučilište biti centar izvrsnosti i primjer u koji će se drugi moći ugledati.

U umjetničkom dijelu programa, izveden je mini-koncert za violinu i klavir, a solisti su bili na violini magistar docent Vladimir Marković, također na violini Nikola Ćuković, u klavirskoj pratnji profesorice magistre Julijane Šulović, a svirali su djela Händla, Grgina i Krajnclera.