Višnja Starešina: "Srpski svet“ u Hrvatskoj može uspjeti samo ako mu to dopusti hrvatsko političko vodstvo
Za nama je još jedno obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, zapravo obilježavanje obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluja". "Oluja" je nakon četiri godine rata i srpske okupacije četvrtine državnog teritorija, koji su etnički temeljito očistili najbrutalnijim zločinima, Hrvatskoj napokon donijela slobodu. Ali i trajno je promijenila (vojni) odnos snaga na prostoru koji je nekad činila bivša jugoslavenska država.
Pogleda li se razvoj i dinamika ideoloških i političkih razmišljanja u hrvatskoj kulturi kroz izjave samih kulturnjaka te kroz njihova djela, uočljiva je jedna zakonomjernost. To je to znakovito napredovanje ili nazadovanje, kako za koga, od ustaše do antifašista. Upravo tu formulaciju izrekao je ovih dana kazališni redatelj Branko Šmit u intervjuu Večernjem listu.
Valentin Inzko, najdugovječniji i najnevidljiviji visoki međunarodni predstavnik (OHR) za BiH povukao je na kraju svog mandata potez koji je odjeknuo i koji stavlja na kušnju održivost postojećeg ustrojstva BiH. Koristeći tzv. bonnske ovlasti OHR-a, nametnuo je dopunu kaznenog zakona kojim se negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i zločina protiv čovječnosti, definira kao kazneno djelo za koje su predviđene zatvorske kazne do pet godina. I izazvao je očekivane reakcije.