Krajem lipnja navršavaju se 54 godine od velike akcije hrvatske političke emigracije, kada je 19 pripadnika 'bugojanske skupine' ušlo na područje Jugoslavije, s ciljem da pokrenu pobunu i sruše Jugoslaviju.

Bugojansku skupinu organiziralo je Hrvatsko revolucionarno bratstvo, organizacija osnovana 1961. u Australiji koja je djelovala u Europi i  SAD-u. Osnovni cilj HRB-a bilo je oslobođenje Hrvatske od Jugoslavije. Nakon gušenja Hrvatskog proljeća i sastanka u Karađorđevu, vodstvo HRB-a bilo je uvjereno da se u Hrvatskoj stvorila povoljna klima za pokretanje oružanog ustanka protiv komunističkog režima. 

Nakon kratke pripreme, HRB je organizirao oružje i novčanu potporu za slanje inicijalne skupine koja je imala zadaću pokrenuti ustanak na području južne Hrvatske, Like i Hercegovine. Većina članova skupine i novca došla je iz Australije, dok je vojna oprema nabavljena u Njemačkoj.

Skupina je 22. lipnja 1972. iz Austrije prešla u tadašnju Jugoslaviju preko Slovenije. Dobro naoružani i opremljeni, kod Dravograda su zaustavili kamion i prisilili ga da ih preveze do sela Gračanice kod Bugojna. Vozača su pustili i on je tek 24. lipnja stao na autocesti Zagreb-Beograd i ispričao što se dogodilo. Dodatnu potvrdu o prisutnosti naoružane skupine dali su lovci koje su gerilci prethodno razoružali.

Nakon toga jugolavenska policija podignula je uzbunu, a potraga je ubrzo prerasla u jednu od najvećih operacija u tadašnjoj državi. U noći 26. lipnja došlo je do prvog sukoba u kojem je poginulo četvero gerilaca, a dvoje vojnih policajaca je ubijeno i dvoje ranjeno. Sljedeći veći sukob dogodio se u noći s 27. na 28. lipnja kod sela Rumboka kada je poginulo osam pripadnika partizanskog odreda i sedam ih je ranjeno, a ubijen je jedan gerilac. 

Nakon toga gerilci su se razdvojili u tri manje skupine i pokušali izbjeći hvatanje. Sljedeća dva mjeseca većina gerilaca je u raznim sukobima poginula, a četvorica su zarobljena te u Sarajevu osuđena na smrt. Smrtna kazna izvršena je nad trojicom, dok je najmlađi među njima tada 19-godišnji Ludvig Pavlović pomilovan i osuđen na dvadeset godina robije. 

Prema dostupnim podacima, pripadnici Bugojanske skupine tijekom akcije usmrtili su 13 pripadnika vojnih i policijskih snaga te ranili više od 20 osoba. S druge strane, gotovo svi članovi skupine izgubili su život ili su završili u zatvoru. Potjera za njima bila je golema. U akciji je bilo angažirano više od 30.000 pripadnika vojske, policije i teritorijalne obrane uz potporu helikoptera. Tito je odlikovao je 389 osoba koje su se "istaknule" u akciji.

UDBA i ondašnje službe uhitile su više desetaka Hrvata tijekom istrage oko ove akcije pod optužbom da su pripremali teren za akciju ili pomagali skupini. Dio uhićenih ubijen je tijekom istrage dok je UDBA nekolicinu hrvatskih emigranata likvidirala zbog povezanosti s Bugojanskom skupinom. 

 

M.M.