BAD HONNEF KOD BONNA - Mediji, Katolička Crkva i globalizacija – tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe koji je održan od utorka 27. do četvrtka 29. lipnja u Katoličkom socijalnom institutu Nadbiskupije Köln u Bad Honnefu kod Bonna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Skup, na kojem se okupilo oko devedeset sudionica i sudionika iz hrvatskih katoličkih misija iz Njemačke, Švicarske, Skandinavskih zemalja, Francuske, Austrije, Nizozemske i Velike Britanije, započeo je zazivom Duha Svetoga. U radu skupa sudjelovali su i predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra Josip Bebić te uz domaćina delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Komadinu i delegati: za skandinavske zemlje mons. Stjepan Biletić, za Francusku i okolne zemlje vlč. Stjepan Čukman i novoimenovani delegat za Švicarsku fra Mićo Pinjuh, koji će preuzeti službu u siječnju sljedeće godine. Sve je na početku pozdravio uime organizatora delegat vlč. Komadina svima zaželjevši plodonosne dane skupa. Ravnatelj Bebić je okupljenima prenio pozdrave hrvatskih (nad)biskupa. "Na uporabu medija u evangelizaciji potiču nas i crkveni dokumenti. Crkveno učiteljstvo upozorava nas da bismo bili odgovorni pred Gospodinom kada ne bismo ta moćna sredstva, koja, vjerujem, svi mi koristimo radi posla, informacija ili zabave, koristili i u evangelizaciji i pastoralu. Na tome tragu želio bih kao ravnatelj Hrvatske inozemne pastve pokrenuti mrežnu stranicu našega Ureda u Zagrebu na kojoj bi se na jednom mjestu mogle pronaći informacije o našim hrvatskim katoličkim misijama, misionarima i njihovu djelovanju. To bi, vjerujem potaknulo na suradnju među našim misijama, poboljšalo informiranost i povezalo i nas svećenike i pastoralne djelatnike međusobno, kao i vjernike", kazao je ravnatelj Bebić, potaknuvši okupljene u tom smislu na potporu i suradnju.

Potom je dr. Adolf Polegubić uveo u rad skupa, podsjetivši kako su u prethodnih dvanaest skupova, počevši od 1999. godine do danas, o kojima svjedoči dvanaest objavljenih zbornika, obrađene teme o stanju i perspektivi hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj, hrvatskim obiteljima u pokretu, liturgijskoj mistagogiji - starom putu nove obnove, hrvatskoj dijaspori u Crkvi i domovini, suvremenom pristupu Bibliji, izazovu nove religioznosti, a bilo je riječi o budućnosti hrvatskih katoličkih misija, aktualnom trenutku Crkve i domovine, novim karizmatskim pokretima, fenomenu (ne)religioznosti u književnosti, teološkom promišljanju o pastoralu samaca te tajni života u ozračju suvremenog odnosa znanosti i vjere. Istaknuo je kako se skupovi održavaju od 70-ih godina prošloga stoljeća.

Predavanje o ulozi medija u društvu održao je dr. Danijel Labaš s Hrvatskih studija u Zagrebu koji je započeo predavanje riječima kako su mediji nešto veličanstveno. "Oni nam pružaju informacije, omogućuju komunikaciju, otvaraju putove do drugih zemalja i kultura, daju krila našoj mašti i služe nam za zabavu i opuštanje. Bez njih u industrijskim društvima ne bi funkcionirali ni istraživanje ni gospodarstvo, ali niti svijet rada jer informacijske i komunikacijske tehnologije upravljaju strojevima i robnim razmjenama, te preko Interneta omogućuju izgradnju infrastrukture kakvu trebaju današnja moderna društva. Unatoč tome, mediji su već dugo izloženi kritikama. Često se na njih gleda kao na one koji omogućuju pristup pornografiji i kao onima koji su uzrok divljaštva i nasilja. Pripisuje im se odgovornost za sve manje kretanja, za manjak društvenih veza i slab uspjeh u školi. Isto tako, govori se da su 'velika napast' i da mame i zavode 'sjajnim prividnim svijetom' koji mnogima izgleda atraktivniji od borbe s poteškoćama svakoga dana", istaknuo je. U nastavku je dodao kako Claude-Jean Bertrand upozorava da je paradoksalna i činjenica da za sve zlo optužujemo medije, "dok oni zapravo nikad nisu bili bolji. Da bismo se u to uvjerili, dovoljno je prelistati prošlostoljetne novine, pogledati nekoliko emisija iz pedesetih godina – ili pročitati žestoke napade negdašnjih kritičara". Mediji su, dakle, bolji, ali ostaju mediokritetski: ako je nekoć većina ljudi i mogla bez njih, danas se čak i u ruralnim nacijama osjeća potreba ne samo za medijima nego za kvalitetnim medijima. Premda je riječ samo o sredstvima, o "posrednicima" između čovjeka i stvarnosti, mediji su danas postali čovjekovo okruženje i dio su njegove kulture. Bez njih ljudski život postaje nezamisliv, a njihova uloga u suvremenom društvu nezamjenjiva jer služe za informiranje, ali i za formiranje, za prenošenje vrijednosti i pospješivanje demokracije u društvima", istaknuo je dr. Labaš.

U popodnevnim satima toga dana predavanje o medijima u Hrvatskoj pod vidom vjerodostojnosti na križu održao je dr. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Prije predavanja pozdravnu riječ u ime Međunarodnog katoličkom dušobrižništva u Nadbiskupiji Köln i pomoćnog biskupa dr. Heinera Kocha, koji je na čelu toga tijela, uputio je referent đakon Hans Gerd Grevelding. Dr. Kanižaj je u predavanju kazao kako su mediji danas više nego ikada prije prisutni u našim životima. „S novom tehnologijom u redakcijama je sve manje kvalitetnih novinara, promijenile su se navike konzumiranja medija, a publika je sve više fragmentirana. Relevantna istraživanja pokazuju kako je kvaliteta medijskog sadržaja značajno pala zadnjih nekoliko godina, ali građani i dalje imaju relativno veliko povjerenje u medije, usprkos brojnim slučajevima etičkih prijepora koji su svakodnevno prisutni u medijima. Vjerodostojnost je postala karakteristika malobrojnih medija u Hrvatskoj", istaknuo je. Zbog trajne ovisnosti tradicionalnih medija o oglašivačkoj industriji te raznim interesnim skupina, publika sve više sadržaja preuzima i(ili) stvara na internetu. Navedeni su procesi ostavili traga na kvaliteti medijskog sadržaja, primarno u tisku, gdje dominiraju tekstovi sa samo jednim izvorom informacija, a prostora za teme koje nisu ekonomski isplative također je sve manje. Građani su pritom izloženi medijskim manipulacijama, koje su najviše istaknute u području oglasne industrije, u redovitom prakticiranju prikrivenog oglašavanja. U isto vrijeme mediji i dalje ostaju većim dijelom bez učinkovite regulacije, a redakcije bez etičkih kodeksa zbog čega pojedini novinari poriču moralnu odgovornost i posljedice za svoje djelovanje, što će ostaviti trajne posljedice na profesiji. Aktualna gospodarska situacija samo je pojačala navedene procese. Konačno, obrazovne institucije ne njeguju u dovoljnoj mjeri kritičko promišljanje pa djeca i mladi, ali i njihovi roditelji postaju ravnodušni potrošači medija, što u konačnici ima utjecaja na cjelokupni društveni razvoj Hrvatske. Mediji su u 21. stoljeću postali industrija koja može utjecati na sve društvene procese, možda čak i više nego što to možemo pretpostaviti, zaključio je dr. Kanižaj.

U večernjim satima toga dana održan je duhovno-kulturni program tijekom kojega je predstavljen i zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa održanog u Bergisch Gladbachu kod Kölna o temi "Tajna života u ozračju suvremenog odnosa znanosti i vjere".

Na početku drugoga dana skupa, u srijedu 28. rujna, sve je pozdravio mons. Pero Sudar, kazavši kako je hrvatska inozemna pastva na srcu domovinskoj Crkvi. "U najpresudnijim trenucima naše novije povijesti hrvatsko je iseljeništvo odigralo odlučujuću ulogu. Inozemna pastva je jako važna. Mi smo premali da bismo se odricali bilo kojeg našeg narodnog dijela", kazao je, obećavši i daljnju potporu hrvatskoj inozemnoj pastvi, koja je, kako je istaknuo, živi dio naše Crkve. Ujedno je potaknuo okupljene i na buduće takve dragocjene susrete. Pozdravnu riječ uputio je i generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Düsseldorfa Vjekoslav Križanec, a na skupu je sudjelovao zajedno s konzulom Kristijanom Tušekom. Ujedno je zahvalio hrvatskih pastoralnim djelatnicima iz Zapadne Europe na svemu što su činili i čine za dobro svoga naroda u tom dijelu svijeta, a i za sve što su činili i još čine za svoju domovinu Hrvatsku.

Predavanje "o smislu crkvenih medija – od dosade do evangelizacije" održao je glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. "Suvremeni čovjek da bi mogao funkcionirati i u osobnom i u društvenom životu nužno treba informacije i to vjerodostojne informacije da bi mogao ne samo razumjeti okolnosti u kojima se nalazi nego da bi mogao donositi i ispravne odluke. Toj objektivnoj i neizbježnoj potrebi suvremenog čovjeka, osobito u razvijenim društvima, trebali bi odgovoriti mediji, trebali bi, ali to čine tek djelomično. Na tragu te elementarne ljudske potrebe za informiranošću mediji su se razvili u svojevrsnu industriju, kojoj je prvotni cilj zarada, profit, pa svoju ponudu tako usmjeruju da ta zarada bude što veća. Pritom često mediji postaju svojevrsni servis različitih centara moći, gospodarskih, političkih i ideoloških, uvjeravajući svoje konzumente da su neovisni", istaknuo je u uvodu. Potom se osvrnuo na specifičnost crkvenih medija. U drugom dijelu govorio je o smislu i ciljevima crkvenih medija. "Vjernici, htjeli to ili ne, počevši od djece preko mladih do odraslih, zapljusnuti su vrlo atraktivnim i vrlo agresivnim različitim pa i medijskim ponudama. Daleko su najutjecajniji internet i televizija - koji zajedno s drugim medijima često razaraju prave vrednote i stvaraju negativan stav prema Bogu, vjeri i Crkvi. Ako bi to ostao jedini medijski izvor informacija, stavova i vrednota, vjernici bi bili suočeni sa sustavnim obezvređivanjem i potkapanjem svojih stavova, pogleda i svojih vrijednosti - te bi, ako bi podlegli medijskom utjecaju, teško očuvali i samu vjeru i povjerenje u Crkvu. Stoga je očito da danas naši katolički vjernici trebaju svoje crkvene, katoličke medije - i to više nego što su to svjesni oni sami, a često i više nego li su te potrebe svjesni mnogi njihovi duhovni skrbnici. Iznimno je važna zadaća pastoralnih djelatnika omogućiti svojim vjernicima konzumiranje crkvenih medija - jer je to dio njihove vlastite pastirske ponude pripadnicima svojih crkvenih zajednica", zaključio je mons. Miklenić.

U popodnevnim satima toga dana predavanje pod nazivom "Živi li dijaspora samo u Živoj zajednici?" održao je dr. Polegubić kazavši kako u suvremenom naviještanju evanđelja mediji imaju nezaobilaznu ulogu. "Naša Crkva u domovini i u dijaspori davno je uočila važnost sredstava društvene komunikacije u suvremenom naviještanju Božje riječi. U domovini su pokretani listovi i časopisi. Vjerska se poruka prenosi i putem audio-vizualnih sredstava: radija, televizije, a u najnovije vrijeme i interneta. U našoj Crkvi u dijaspori, poglavito u Njemačkoj, prije 33 godine se shvatila važnost medijskog djelovanja među našim narodom u vjerskom, nacionalnom i općedruštvenom planu. Počeo se objavljivati list Živa zajednica, koji ima vrlo važnu ulogu u djelovanju našega naroda i Crkve u ovome dijelu svijeta. Kolika je važnost hrvatskog lista Movis u Švicarskoj, nije potrebno posebno isticati. Hrvatski dušobrižnici iz Švicarske koji se godinama rado okupljaju na ovim našim skupovima, mogli bi to i osobno posvjedočiti. Jasno je da dijaspora medijski ne živi isključivo u Živoj zajednici u Njemačkoj ili Movisu u Švicarskoj, ili u drugim misijskim listovima u Zapadnoj Europi, ali, istaknuo bih, da ipak ponajviše živi u Živoj zajednici, Movisu i drugim misijskim listovima u tom dijelu svijeta. Nestankom tih listova, nestao bi jedan važan znak hrvatske prisutnosti u Zapadnoj Europi. Nestalo bi mnogo podataka o crkvenom i društvenom životu Hrvata u tim zemljama. Spomenuti se listovi ne boje konkurencije. Bilo bi poželjno da je hrvatski narod u inozemstvu organiziraniji na raznim područjima i da više brine o svom nacionalnom, kulturnom i vjerskom biću, uz pomoć svoje domovinske Crkve i svojih matičnih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine", zaključio je dr. Polegubić.

Posljednje predavanje na skupu, u četvrtak 29. rujna, "o komunikaciji (u) novim medijima - Facebook – nova (župna) zajednica" održao je dr. Danijel Labaš koji je podsjetio kako je nova digitalna tehnologija uzrok golemih promjena u medijskoj slici 21. stoljeća. "Računalo, internet, digitalna televizija, mobilni telefon, iPod i slična informacijska i komunikacijska sredstva, postaju dio naše svakodnevnice te mijenjaju način na koji doživljavamo medije i na koji se odnosimo prema medijskom sadržaju. Naime, medijska publika više nije isključivo pasivna. Sve je veći broj aktivnih korisnika koji ne koriste isključivo ponuđeno, već sami kreiraju nove medijske forme i sadržaje. Internetske stranice, primjerice, nude blogove, forume, pričaonice, društvene mreže poput MySpacea, Facebooka i Twittera i tako dalje, putem kojih se mogu objavljivati, razmjenjivati i komentirati razni sadržaji. Korisnici također mogu sudjelovati u kreiranju wiki sadržaja ili u dosad nepoznatoj formi, građanskom novinarstvu. Kontinuirana interakcija, komuniciranje svih sa svima, mediji on-demand te otkupljivanje amaterskih audio i video snimki samo su neke od mogućnosti novih medija. Dakle, novi se mediji od tradicionalnih razlikuju po brojnim temeljnim obilježjima, kao što su veća interaktivnost, hipertekstualnost, multimedijalnost i digitalizacija svih vrsta podataka. Kako bi se prilagodili novonastalim promjenama te zadovoljili sve veće zahtjeve publike, "stari" mediji nastoje obogatiti svoju ponudu. Danas tako gotovo svi dnevni listovi, časopisi i magazini imaju internetska izdanja, a sve medijske kuće imaju internetske stranice za prezentaciju filmske i glazbene produkcije", istaknuo je. U nastavku je dodao kako je internet medij koji je postigao izuzetno brzi rast posljednjih godina i o kojem se najviše raspravlja kada je riječ o novim medijima. Internet je sve prisutniji i važniji u radu i životu brojnih pojedinaca, društvenih grupa i zajednica. Obrazovanje, kultura, znanost, privreda, trgovina i zabava, samo su neke od ljudskih aktivnosti s kojima se danas povezuje internet.

Nakon predavanja priređen je okrugli stol na kojem su sudjelovali svi predavači, uz dr. Labaša, mons. Miklenić, dr. Kanižaj i dr. Polegubić. Sudionici su svojim pitanjima i razmišljanjima potaknuli na okruglom stoli i tijekom skupa živu raspravu.

Skup je završio prigodnom riječju mons. Sudara i delegata vlč. Komadine, koji je ujedno i zatvorio rad skupa, nakon čega su okupljeni otpjevali zahvalnu pjesmu „Te Deum“.

Misna slavlja tijekom skupa predvodili su mons. Pero Sudar i mons. Miklenić.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić