Dolina Neretve, točnije područje Čapljine, obiluje fascinantnim arheološkim nalazima. Naime, radeći projekt Ministarstva obrazovanja “Rekogniciranje prostora Hutova blata”, tim arheologinje mr. sc. Snjezane Vasilj došao je do senzacionalnih otkrića u Doljanima, blizu graničnog prijelaza, javlja Večernjak.

''Arheološka lokacija u Doljanima je sjajna. Nazalost, došli smo na samome kraju (kad je lokacija već uveliko bila devastirana), no Bog je htio da to vidimo i istrazimo.

Radi se o jednoj jako vaznom lokaciji koja je bio u funkciji od prapovijesti do ranoga srednjeg vijeka. Na tom malom prostoru na kojem sam radila, nalazimo, dakle, presjek svih kultura kroz ta razdoblja.

Ono što je zadivljujuće jest količina helenističkog materijala od kraja 4. – sredine 1. st. pr. Kr. koji smo pronašli. Posebno su zadivljujući nalazi koji datiraju iz razdoblja seobe naroda i doseljavanja prvih Slavena na ove prostore. Po ovim nalazima, Doljani su, što se dosad nije znalo, najjuznija točka s ranoslavenskim nalazima.'' – priča nam mr. sc. Vasilj.

Mr. sc. Vasilj također otkriva da su na tom području istrazili i rimski zid iz 1. stoljeća. Radi se o vrlo vaznom punktu stare Narone, koja je bila jedno od rimskih središta na istočnoj obali Jadrana. Zid je dug 14 metara. Tu su se nalazile dvije prostorije u kojima su bili mozaici. Međutim, arheolozi su našli podloge za mozaike, ali ne i njih. Oni su, jednostavno, pometeni – kaze mr. sc. Vasilj posebno naglašavajući još jedno fenomenalno arheološko otkriće – lokaciju u Sjekosama.

M.M.