Sinoć je u Ljubuškom odrzana promocija romana “ziva glava“, hrvatske spisateljice američkih korijena, Julienne Eden Bušić. Roman “ziva glava“ koja tematizira nasilje u Domovinskom ratu, te ujedno šalje vapaj za pravdom i pravednošću svih zrtava koje su rat osjetile na svojoj kozi, javlja Ljubuški-online.

O romanu su tom prigodom govorili: predsjednik Hrvatske udruge “Korijeni“ zeljko Koroman, general pukovnik zeljko Šiljeg, dr. Damir Pešorda, prof. Marko Tokić, autorica romana Julienne Eden Bušić i hrvatski uznik Zvonko-Taik Bušić.

Roman Julienne Eden Bušić je prvo knjizevno djelo koje problematizira tematiku silovanja u ratu, te će nedvojbeno pridonijeti rješavanju problema zena s ratnom traumom silovanja. Naime, danas postoje različite kategorije branitelja i civila i njima su priznata određena prava, no hrvatsko društvo još uvijek, ni pravno, ni socijalno, pa ni politički, ne priznaje kategoriju zena nad kojima je izvršen ratni zločin silovanja.

Knjiga Julienne Eden Bušić “ziva glava“, nedvojbeno, predstavlja krupan korak u ispravljanju te velike društvene nepravde. U prostoru hrvatske literature 21. stoljeća sve je prisutniji novi narativni krug priča o Domovinskom ratu. Prozivljena se ratna zbilja 90-ih nameće kao kontekst iz kojega valja izvući one teme o kojima se nije dovoljno pisalo. Jedna od tih tema jest i nasilje nad zenama. Roman “ziva glava“ spisateljice Julienne Eden Bušić izvanredno je zensko pismo, nedvojbene estetske vrijednosti u obliku dirljive viktimološke priče stradalnice - zrtve serijskoga silovanja u ratnome Vukovaru. Drugim riječima,

“ziva glava“ romansirana je biografija stvarne Vukovarke koja je prezivjela stravičnu borbu za vlastiti zivot. Potresna proza Bušićeve ponajviše propituje unutarnju dramu stradalnice uronjenu u ratni uzas, ukazujući knjizevnim digresijama kako je silovanje bilo jedno od vojno-strateških metoda etničkoga čišćenja. Hrvatsku šutnju, muk o stradalnicama, ponovo hrabro prekida spisateljica američkih korijena – poznata u našoj političkoj i kulturnoj povijesti kao aktivistica za ljudska prava hrvatskoga naroda.

M.M.