Razgovori o budućnosti Mostara kojima bi koordinirao Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), trebali bi započeti neposredno nakon općinskih izbora u listopadu ove godine, potvrdio je za agenciju Anadolija  predsjednik Gradskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) dr. Zijad Hadziomerović, ističući kako se protivi nakanama da Mostar postane jedna izborna jedinica.

Nakon jednomjesečnih pregovora, kako se predviđa, trebala bi biti donesena odgovarajuća odluka za Mostar, te bi se novi izbori za vlast u Mostaru trebali odrzati najvjerovatnije u siječnju 2013. godine!

Hadziomerović upozorava kako je situacija takva da sve ide u pravcu da Mostar postane jedna izborna jedinica, i kako kaze, dominantno hrvatski grad. Međutim, istodobno se zalaze da Federacija BiH ostane jedna izborna jedinica, što Bošnjacima zahvaljujući njihovoj brojnosti u potpunosti odgovara.

"Koliko ja imam informaciju, ništa se neće dogoditi dok ne prođu lokalni izbori u drugim bh. općinama. Najave OHR-ovih sankcija za neprovođenje Odluke Ustavnog suda FBiH, najobičnije su konstrukcije. Par dana poslije izbora započet će razgovori oko Mostara, koje bi koordinirao OHR. Mi u SDA se drzimo stava kojeg smo definirali s Mostarskom inicijativom, a koja smatra da Mostar ne moze biti organiziran kao jedna izborna jedinica, jer bi time bila dopuštena dominacija Hrvata. Mi ne zelimo napustiti Mostarsku inicijativu i radit ćemo s njom. Takav stav podrzava velika većina građana Mostara, uključujući i mostarskog muftiju Seida ef. Smajića", kazao je Hadziomerović.

Prema informacijama s kojima Hadziomerović raspolaze, OHR zeli izvršiti tek odgovarajuće dorade Statuta Peddya Ashdowna iz 2004. godine i definirati ga kao trajno rješenje za Mostara.  To je za Hadziomerovića potpuno neprihvatljivo. Prema njegovim riječima, jedino rješenje je ponovna uspostava gradskih općina s više kompetencija od sadašnjih gradskih područja.

"Planira se najobičnije cementiranje Ashdownovog rješenja. Mi ne znamo da li ćemo uopće sudjelovati u novim razgovorima o Mostaru, jer smo jednom grubo prevareni. Ashdownov Statut se pokazao katastrofalnim za Bošnjake u Mostaru. On uništava našu supstancu, snagu i ekonomiju. Mi ovdje nemamo nikakvu kontrolu, niti mozemo utjecati na bilo šta. Bošnjačka strana je kolabirala. Imali smo uspješan trend dok su postojale općine. Poslije toga, sve aktivnosti su stale. Bošnjaci zele da se isele, jer ovdje nemaju kruha", tvrdi Hadziomerović.

Vjeruje da će, na koncu, opet OHR morati donijeti odluku za Mostar, jer sumnja da se konsenzus između bošnjačkih i hrvatskih stranaka moze postići.

Hadziomerović iznosi i neke teze koje smatra posljedicama Statuta za Mostar koji je svojedobno nametnuo Paddy Ashdown.

"Vi sada imate jednu izrazenu dominaciju Hrvata i jednu bošnjačku slabost. Evo, sada se u školu upisalo 20 posto više hrvatske od bošnjačke djece. To jasno govori da Mostar svakim danom sve više postaje hrvatski grad. Sve više Hrvata se doseljava u Mostar, a sve više Bošnjaka se iseljava iz grada. Odjelom za urbanizama Grada Mostara dominiraju Hrvati. Jedna stranka i jedan čovjek. Oni upravljaju razvojem grada i to se pokazalo katastrofalnim. Dakle, sigurno sve vodi ka hrvatskom Mostaru", upozorava Hadziomerović koji zagovara primjenu jednih standarda za Federaciju BiH i gradove gdje su bošnjaci većinski narod, dok bi u Mostaru primjenjivao sasvim drugačije standarde.

Prema popisu iz 1991. godine, Mostar je imao 126.628 stanovnika, od kojih su 43.856 bili Bošnjaci a 43.037. Hrvati.

Prema procjenama broja stanovnika iz 2010. godine, u Mostaru zivi 111.364 stanovnika. Prema popisu vjernika Katoličke crkve u Mostaru, u svim mostarskim katoličkim zupama zivi nešto više od 64.000 katolika, a u samom gradu 55.000.  To znači da je udio Hrvata u Mostaru, u odnosu na 1991. godinu, porastao za skoro 21.000 i iznosi 58,4 posto. Istovremeno, udio Bošnjaka u Mostaru iznosi 38,6 ili oko 42.000 osoba.

Većina pokazatelja govori da se Bošnjaci iz Mostara sele u Sarajevo ili inozemstvo, navodi agencija Anadolija.

M.B.