U organizaciji Franjevačkog samostana u zagrebačkoj Dubravi i Zavičajne zajednice Široki Brijeg (ZZŠB) u Zagrebu u srijedu 5. veljače 2020. održana je druga večer trodnevnice u sklopu događaja „Dani sjećanja na pobijene franjevce i puk Širokog Brijega“ u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije i dvorani svetog Ante. Svetu misu predvodio je fra Tomislav Puljić.

Nakon svete mise u dvorani u sklopu crkve i samostana održan je okrugli stol na temu „Život na tromeđi: Široki Brijeg – Zagreb – inozemstvo“ na kojem su sudjelovali: prof.dr.sc. Ivo Galić, dipl. ing. - RGN; Ivan Soldo, predsjednik HUMH;Predrag Naletilić, izaslanik gradonačelnika Širokog Brijega i pomoćnik gradonačelnika za gospodarstvo; Anton Marušić, direktor - HEP - Elektra Zagreb i David Sesar, asistent EFZG.

Program je moderirao Frano Spajić, predsjednik ZZŠB.

Sudionici okruglog stola zaključili su da gospodarska situacija u Širokom Brijegu perspektivnija u odnosu na slične gradove u BIH, te da je manji grad poput Širokog Brijega bolji za razvoj obitelji od većih gradova poput Zagreba, jer ljudi još uvijek imaju vremena za obitelj, druženje, te naravno posao.

Temeljne vrijednosti vjera, obitelj i domoljublje Širokobriježani nose u sebi i žive ma gdje bili. Poduzetnički duh, predanost, volja, želja i pozitivan stav ključne su odlike hrabrih širokobrijeških poduzetnika koji su sve više izvozno orijentirani. Široki Brijeg je svijetli primjer razvoja i uzdanica napretka Hrvata u BIH. Grad Široki Brijeg podržava i kroz razne projekte potiče razvoj poduzetništva i gospodarskih zona.

Naglašen je razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te podjednakog razvoja urbanog i ruralnog djela općine, te poljoprivrede s naglaskom na eko proizvodnju koja može biti jedna od komplementarnih odrednica razvoja turizma u Hercegovini.

 Važno je povezivati Širokobriježane diljem svijeta za stvaranje općeg dobra i podizanje kvalitete života.

Stari projekti poput rudnika boksita, još uvijek mogu na druge načine biti iskoristivi i isplativi, uz obradu primarne sirovine u druge svrhe. Eksploatacija i obrada kamena također može biti značajan izvozni proizvod Hercegovine.

Izazovi današnjih poslodavaca su adekvatno nagraditi i zadržati radnu snagu kako ne bi otišla u druge sredine ili države. U odnosu na ranija iseljavanja, na žalost u migracijama 21. stoljeća sele kompletne obitelji što dovodi do bržeg iseljenja iz nerazvijenih sela i gradova u Hercegovini.

Naletilić je naglasio: „Zagreb nam uze probranu pamet, Njemačka najzdravija leđa, a tamnovanje nam satire ponos.“

Soldo je istaknuo važnost katoličkih misija diljem svijeta koje imaju ogromnu ulogu u očuvanju vjere, kulture i jezika Hrvata u inozemstvu.

Prof. Galić se zalaže za unaprjeđenje ciljanog obrazovanja, te povezivanja poduzetništva s edukacijom i javnom upravom.

Program „Dani sjećanja na pobijene franjevce i puk Širokog Brijega“ nastavlja se u četvrtak 6. veljače 2020. trećom večeri trodnevnice koja započinje u crkvi svetom misom u 18:00 sati, a nastavlja se u dvorani predavanjem na temu: „Veljača – 1945. stradanje franjevaca i puka Širokog Brijega“ koje će održati povjesničar dr.sc. Hrvoje Mandić, dopredsjednik ZZŠB.

 

Nikolina Šušak