Nagrade Hrvatskog narodnog kazališta Split dodijeljene su na svečanosti koja je održana u Atriju Kazališta u četvrtak 3. svibnja. Nagrade koje se tradicionalno dodjeljuju u povodu Dana HNK Split za najbolja umjetnička ostvarenja u predstavama HNK Split u prethodne dvije kazališne sezone ove su godine pripale maestru Hariju Zlodri, opernom prvaku Ljubomiru Puškariću, dramskom umjetniku Nenadu Srdeliću, cjelokupnom ansamblu Baleta HNK Split, te baletnoj operi Atlantida: Legenda o Dan' zoru.

Dan HNK Split je 6. svibnja, a ustanovljen je 2003. godine u spomen na obljetnicu svečanog otvorenja splitskog Obćinskog kazališta u novom kazališnom zdanju  na Dobrom koje se zbilo na taj dan 1893. U tom kazališnom zdanju, na današnjem Trgu Gaje Bulata, u to vrijeme najvećoj kazališnoj zgradi na Balkanu danas djeluje splitska nacionalna kazališna kuća.

Nagrade koje se povodom Dana HNK Split dodjeljuju nose imena velikana splitske kazališne pozornice. Ovogodišnji laureati su:

DRAMSKI UMJETNIK NENAD SRDELIĆ DOBITNIK JE „NAGRADE MARKO FOTEZ“ ZA NAJBOLJE UMJETNIČKO OSTVARENJE U DRAMI HNK SPLIT, U SEZONAMA 2016./17. I  2017./18.

Obrazloženje:

Iako svaki dramski umjetnik voli misliti kako je nezamjenjiv i poseban već po samoj prirodi svog poziva, ipak nisu baš svi u mogućnosti svojim djelovanjem to i posvjedočiti.

Nenad Srdelić, prvak Drame HNK Split i ovogodišnji dobitnik nagrade “Marko Fotez”, uistinu je nezamjenjiva i posebna kazališna osobnost. I ne samo kroz te dvije posljednje kazališne sezone, već više od trideset godina, koliko djeluje u ansamblu splitske Drame.  Srdelić je glumac od najvećeg povjerenja brojnih uprava kazališta, od povjerenja svojih kolega glumaca, te glumac od povjerenja brojnih  režisera s kojima je radio i koji su ga rado imali u svojim podjelama. O tome svjedoči i više od sto premijernih naslova u kojima je igrao. Tako je i u posljednje dvije sezone u kojima Srdelić ide iz premijere u premijeru, te igra u mnoštvu repriznih naslova.

Kašeta brokava, Melodrama, Čudo u Poskokovoj Dragi, Preobrazba (koju će za koji dan odigrati po stoti put), Mletački trgovac, Nosorog, Aziz ili svadba koja je spasila zapad, Ol smo zajedan dan, Višnjik, a uskoro, na kraju ove sezone i Ukroćena goropadnica. Sve su ovo naslovi koji govore da je Nenad Srdelić glumac bez kojeg se ne može zamisliti dramski repertoar splitskog kazališta. No osim ogromnog povjerenja kolega i struke, Srdelić je glumac prepoznatljivog, osebujnog i atipičnog scenskog izraza, koji se tom svojom specifičnom glumačkom osobnošću duboko zavukao u srca zahtjevne splitske publike.

MAESTRO HARI ZLODRE DOBIO JE „NAGRADU IVO TIJARDOVIĆ“ ZA UMJETNIČKA OSTVARENJA I DUGOGODIŠNJI UMJETNIČKI RAD I SVEKOLIKI DOPRINOS HNK SPLIT.

Obrazloženje:
Dirigent Hari Zlodre rodio se u Splitu gdje je završio gimnaziju "Vladimir Nazor" i srednju glazbenu školu "Josip Hatze", odjel za klavir i teoriju. Diplomirao je dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Igora Gjadrova (1993.).

Dirigentski debi imao je u Splitu dirigirajući Verdijevu operu La Traviata (1992.), nakon čega se zapošljava u HNK Split kao zborovođa i dirigent. Premijerno je postavio balete Teuta B. Papandopula i Đavo u selu F. Lhotke, te operu Rigoletto G. Verdija. U narednim sezonama dirigirao je nizom opernih naslova G. Verdija: Il Trovatore, Aida, Attila, Luisa Miller; G. Puccinija: La Bohème, Turandot, Gianni Schicchi; Rossinija: Il Turco in Italia; Smetane: Prodana nevjesta; Donizettija: Lucia di Lammermoor; Saint-Saënsa: Samson i Dalila;J. Gotovca: Ero s onoga svijeta, I. pl. Zajca: Nikola Šubić Zrinjski; M. Krstičevića: Krvava svadba; F. Paraća: Judita; te operete J. Offenbacha: Orfej u podzemlju i I. Tijardovića: Mala Floramye i Spli'ski akvarel.

Osobito je bogata riznica baleta koje je Zlodre dirigirao u Splitu: Adam: Giselle, Čajkovski: Labuđe jezero, Trnoružica, Orašar, Hačaturjan: Chipollino, Stravinski: Pulcinella, Minkus: Bajadera, Theodorakis: Grk Zorba, Hérold: Vragolasta djevojka, Loevenskiold: La Sylphide.

Bio je ravnatelj Opere HNK Split, a danas je zaposlen kao sveučilišni profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu te stalni honorarni dirigent HNK Split. Dobitnik je više nagrada i priznanja.

Upravo je impresivan njegov angažman u HNK Split u posljednje dvije sezone u kojima je vrlo uspješno dirigirao premijerama baleta Đavo u selu, Vragolasta djevojka, La Sylphide i Orašar, operama Samson i Dalila, Ero s onoga svijeta, Tijardovićevim operetama Mala Floramye i Spli'ski Akvarel, Simfonijskim i Novogodišnjim koncertima i na taj način dao ogroman doprinos razvoju i kvaliteti ansambala opere HNK Split.

OPERNI PRVAK LJUBOMIR PUŠKARIĆ DOBITNIK JE „NAGRADE ANTE MARUŠIĆ“ ZA NAJBOLJE UMJETNIČKO OSTVARENJE U OPERI HNK SPLIT U SEZONAMA 2016./17. I  2017./18.

Obrazloženje:

Ljubomir Puškarić rodio se u Zagrebu, gdje je započeo osnovno glazbeno i pjevačko obrazovanje. Nakon pohađanja Glazbene škole Pavla Markovca studirao je solo pjevanje na  Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Vlatke Oršanić. Na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu završio je Performer diploma program u klasi profesora Roberta Harrisona u svibnju 2010. godine.  Od 2015. godine stalni je solist Opere HNK Zagreb i dobitnik mnogobrojnih nagrada od kojih su najznačajnije ”Vladimir Ruždjak” zagrebačkog HNK, ”Milka Trnina” Hrvatskog društva glazbenih umjetnika te Nagrada hrvatskog glumišta.

U HNK Split u posljednje dvije godine maestralno je donio uloge mlinara Sime u Gotovčevoj operi Ero s onoga svijeta, konzula Sharplessa u Puccinijevoj Madam Butterfly  te ulogu Figara u Rossinijevoj operi Seviljski brijač.

Svojim voluminoznim i tehnički briljantnim baritonom Ljubomir Puškarić je, pogotovo u ulozi Figara, fascinirao publiku i kritiku ne samo savršenom Rossinijevskom frazom i izuzetnom muzikalnošću već i proživljenim i uvjerljivim scenskim nastupom koji u svakom trenutku nosi i suvereno vlada predstavom.

CJELOKUPNI ANSAMBL BALETA HNK SPLIT DOBITNIK JE „NAGRADE ANA ROJE“ ZA UMJETNIČKA OSTVARENJA U BALETU U REPERTOARU OD 2016. DO 2018. GODINE.

Obrazloženje:

Balet splitskog Hrvatskog narodnog kazališta u protekle je dvije sezone potvrdio svoju dokazano visoku profesionalnu razinu, podjednako njegujući i klasični i moderni baletni repertoar.  Premijerno su izvedene predstave: Na putu, La Sylphide, East/West, Vragolasta djevojka, Derviš i smrt, i, kao žanrovski kuriozitet, baletna opera Atlantida: Legenda o Dan'zoru. Reprizno je s velikim uspjehom prikazivan uvijek rado viđeni Orašar, a moderni balet 5 do 12 čeka svoju četrdesetu izvedbu na 64. Splitskom ljetu. Predstave splitskog baleta gostovale su i izvan granica Hrvatske: u Sloveniji, Slovačkoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i izazvale oduševljenje publike, a solisti su bili rado viđeni gosti na gala baletnim izvedbama u Njemačkoj, Austriji i Slovačkoj. No, bez obzira na brojke i već spomenutu visoku profesionalnost, miljenik splitske publike – splitski balet doseže one zapretane dimenzije apstrakcije koje dotiču srca i duše, a ta je sposobnost privilegija samo onih najboljih u plesnoj umjetnosti.

BALETNA OPERA ATLANTIDA: LEGENDA O DAN'ZORU NAGRAĐENA JE „NAGRADOM RUDOLF BUNK „ZA NAJBOLJE UMJETNIČKO OSTVARENJA U CJELOKUPNOM VIZUALNOM IDENTITETU U SEZONI 2016/2017 I 2017/2018.

Obrazloženje:

Baletna opera Atlantida: Legenda o Dan'zoru Mirka Krstičevića, praizvedena 3. ožujka ove godine, hrabar je repertoarni potez kojim je splitska opera učinila iskorak prema suvremenom glazbenom izričaju, istovremeno se upustivši u traganje za novim sredstvima scenskoga uobličenja glazbeno-scenskih struktura. Oslanjajući se na estetiku postmodernizma, minimalistička scenografija koja koristi vodu i zrcalo kao metafore, preko začudnih video apstrakcija Lucije Bosančić i bogatog svjetla Srđana Barbarića, do nadasve impresivnih kostima i grand-guignola Mladena Radovnikovića koji su pomakli granice operne kostimografije, likovni elementi u cjelini ostvaruju sliku svijeta koji se protiv najave svoje moguće propasti upućuje na put duhovnosti, kao jedinog čovjekovog spasa i utočišta. Snažne i visoko estetizirane slike arhetipova, viđene u Atlantidi..., dugo će ostati u sjećanju splitske publike, ali i opernog ansambla kao putokaz za budućnost.

Odluke o nagradama ove godine donijelo je  sedmeročlano stručno povjerenstvo koje je ove godine radilo u sastavu: Ivan Urlić, Sandra Budimir Grčić, Sanja Župa, Ljiljana Mlačić Brakus, Trpimir Jurkić, Ivo Lipanović i Igor Kirov.

 

Dragica Zeljko Selak