Njemački vicekancelr Philipp Roesler u subotu je ocijenio "neodgovornim" prošlotjedni prijedlog Europske komisije za izdavanje zajedničkih obveznica i najavio da Njemačka neće popustiti u svom odbijanju obveznica eurozone.

>>Barrosov plan za EU: S vremenom moraju nestati nacionalne državne obveznice
>>Proces preoblikovanja EU-a u unitarnu državu: 'Bez pojačanog ekonomskog upravljanja, bit će teško održati euro'
>>Merkel i Sarkozy uskoro će iznijeti zajedničke prijedloge za izmjenu ugovora o eurozoni

Roesler, koji je i ministar gospodarstva, u razgovoru za berlinski InfoRadio rekao je da je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso prošlog tjedna pogriješio kada je rekao da bi obveznice eurozone mogle biti izdane kada se uvedu novi zakoni koji će osigurati da proračuni zemalja eurozone ne krše pravila Europske unije

"Smatram nedgovornim što gospodin Barroso ponovno otvara ovu raspravu o obveznicama eurozone", rekao je Roesler snažnijim riječima od onih kancelarke Angele Merkel koja je prijedlog nazvala "kranje neprikladnim".

Roesler, čelnik Slobodnih demokrata (FDP), manjeg koalicijskog partnera kancelarkinih konzervativaca, rekao je da bi zajedničke obveznice bile pogrešne i za Njemčaku i za Europu jer bi smanjile pritisak na zadužene zemlje da smanje svoje defcitie.

"To bi bilo pogrešno za Njemačku, što ne mora nužno zanimati Barrosa. No bilo bi pogrešno i za Europu jer bi dug onda bio kolektiviziran. Pritisak na prezadužene zemlje da konsolidiraju svoje proračune odmah bi nestao. Drugim riječima, to bi zapravo blokiralo put prema stvaranju "unije stabilnosti"", rekao je njemački ministar gospodarstva i vicekancelar Philipp Roesler.

Što su obveznice?

U financiji, obveznica je isprava koja sadrži priznanje postojanja neke obveze a služi vjerovniku kao dokaz, da je dužnik obvezu preuzeo. Obveznice mogu izdavati države, velike bankovne, prometne ili industrijske tvrtke a svrha izdavanja je prikupljanje sredstava, najčešće u značajnim iznosima. Obveznice, za razliku od Dionica, donose unaprijed utvrđenu kamatu.

Obveznica je dužnički vrijednosni papir koji se izdaje s ciljem prikupljanja financijskih sredstava s unaprijed definiranim rokom povrata. Obveznica je, iz pozicije izdavatelja, alternativa bankovnom kreditu. Postoji mnoštvo vrsta obveznica, a glavne skupine (obzirom na novčane tokove) su: kuponska obveznica, obveznica bez kupona te anuitetska obveznica. Obzirom na izdavatelja, obveznice se mogu podijeliti na: državne, municipalne i korporativne. Prilikom izdavanja obveznica i njihova uvrštenja na burzu, izdavatelj također objavljuje Prospekt. U Prospektu su sadržani svi bitni elementi obveznice – nominalna vrijednost, valuta izdanja, vrsta obveznice, visina i dinamika isplate kuponskih kamata, zamjenjivost obveznice za drugu vrstu vrijednosnih papira te ostala prava i obveze izdavatelja i kupca.

One mogu glasiti na ime ili na donosioca, a moraju sadržavati nominalnu vrijednost, kamatnu stopu, seriju i broj. Osim ovog obaveznog sadržaja, ona može imati naznačene i eventualne načine korištenja u određene, unaprijed utvrđene svrhe (npr. za plaćanje poreza u iznosu nominalne vrijednosti obveznice ako ju izdaje država, ili za neki drugi način korištenja).

Obvezni sastavni dio obveznice su kuponi, koji daju pravo na isplatu pripadajuće kamate za određeno razdoblje (najčešće za jednu godinu, ali isplata kamata može biti i češća) i obično ih ima toliko, na koliko takvih razdoblja je izdana dionica, jer su obveznice uvijek s točno određenim rokom vraćanja. Ukoliko obveznica ne sadrži dovoljan broj kupona za kamate, mora sadržavati talon uz čije predočenje zajedno s dionicom dužnik mora vjerovniku dati nove.

Obveznice mogu biti i predmet kupoprodaje uz tečaj koji može biti iznad ili ispod nominalne vrijednosti, ovisno o trenutnoj ponudi i potražnji. Smatra se ulaganjem gotovo bez rizika, a u najvećem broju zemalja ne moraju biti predmet trgovanja na burzi.

Što niža kamata na obveznice

Kad banke kreditiraju zemlje, onda to rade preko nacionalnih obveznica. Zato neki to zovu "rasprodajom zemlje" preko kredita. Ako uzimate kredit onda tražite što nižu kamatu. Nekim zemljama iste banke naplaćuju kredit s većim kamatama. Barroso to u ovom slučaju želi izjednačiti.

Njemačka ima veći ugled kod banaka što znači da trenutno kredite dobije jeftinije, jer je opasnost niža da se bankama ne vrati novac. Taj ugled i prednost u kreditiranju Njemačka ne želi izgubiti. Na drugi način, to bi omogućilo drugim zemljama eurozone da se jeftinije zaduže i time osiguraju "svježiji novac" za tržište s manjim teretom koji dolazi preko visoke kamate.