Predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno je komentirao aktualne teme, među kojima i izvanredno zasjedanje Sabora zbog otpada u Gospiću. Kazao je kako je problem ilegalnog otpada ozbiljan te da ga Vlada rješava na ozbiljan, sustavan i strkturiran način.

- Sabor  je s 81 glasom ZA usvojio zaključke parlamentarne većine. Problem otpada je ozbiljan i njega se na ozbiljan, sustavan i strukturiran način rješava i smatramo da on ne bi trebao biti predmet politikanstva koje je u javnom prostoru više nego očito. Kazneni postupak je u tijeku, a svi počinitelji bit će kazneno procesuirani. Kada je riječ o zdravlju, provode se redovite kontrole vode, tla i biljaka i sve upućuju na ispravnost vode za piće, rekao je Plenković.

Naglasio je kako nema mjesta panici i dezinformacijama kod stanovnika Gospića i Ličko-senjske županije.

- 25. kolovoza završio je javni poziv Fonda za zaštitu okoliša koji je zaprimio pristigle ponude za prve dvije faze nezakonito odloženog otpada. Za uklanjanje otpada s opasnim svojstvima pristigle su dvije ponude. Otvorene su ponude i za uklanjanje otpada iz velikih vreća, za što su isto zaprimljene dvije ponude. Stručno povjerenstvo započelo je s evaluacijom pristiglih ponuda, a aktivnosti na terenu započet će u najkraćem roku u skladu sa zakonskim procedurama. Priprema se i prekrivanje zakopanog otpada i intenzivno se radi na modelu njegovog konačnog uklanjanja i zbrinjavanja, rekao je Plenković dodajući da je "cilj trajno i sigurno, a ne parcijalno riješiti problem".

Sutra se očekuje zaprimanje ponuda u pregovaračkom postupku za privremeno prekrivanje područja u kojem se nalazi zakopani otpad.

- Zakonske izmjene kojima bi se strože kažnjavali oni koji čine kaznena djela protiv okoliša bit će spreman kroz dva tjedna i očekujemo 10. rujna na sjednici Vlade prijedlog izmjena Kaznenog zakona, rekao je premijer.

Osvrnuo se i na obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

- Osuđujemo svaki zločin, progon i ubojstvo te svaki totalizarni režim. Kulturu sjećanja njegujemo kako bismo gradili društvo slobode, demokracije i mira te osigurali da se takva zla više ne ponove, naglasio je Plenković.

- Mi smo samo jedna od četiri zemlje koja ima neprekidan trend rasta. Premda je godišnja stopa rasta usporila, sve glavne sastavnice BDP-a bilježile su pozitivan 

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao za 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

- Ovo je 22. uzastopno tromjesečje rasta BDP-a unatoč globalnim okolnostima koje su se znatno izmijenile, a to je uz rusku agresiju na Ukrajinu i rat na Bliskom istoku koji je imao posljedice za cijene energenata diljem svijeta, Europe pa i Hrvatske. Hrvatsko gospodarstvo, u odnosu na prosjek Europske unije i prosjek eurozone, raste više, premda je to donekle usporeni rast u odnosu na tromjesečja koja smo imali ranije. Prosjek Europske unije, prema trenutno nepotpunim, ali dostupnim podacima, je 1,2%, a eurozone 0,9%, dakle rast od 1,7% ako se gleda u kontekstu i energetske krize i visoke baze, a to je rast od 3,8% u 2. kvartalu 2023. godine je u ovim okolnostima očekivan, rekao je Plenković.

- Mi smo samo jedna od četiri zemlje koja ima neprekidan trend rasta. Uz nas su tu još Belgija, Bugarska i Cipar. Premda je godišnja stopa rasta usporila, važno je naglasiti da su sve glavne sastavnice BDP-a bilježile pozitivan rezultat, a pritom posebno izdvajam izvoz, te državnu potrošnju i izvoz roba i usluga koje su bile vrlo dobre, dodao je premijer.

Vlada će na današnjoj sjednici donijeti nekoliko odluka, među kojima i onu o vrijednosti jednog sata usluge asistencije koju pruža osobni asistent za osobe s invaliditetom. 

Na zatvorenom će dijelu, uz ostalo, biti podneseno izvješće o iskorištenosti sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova u Hrvatskoj.

 

M.M.

 

Share
0