Ministar Bunoza pojasnio uvjete za provedbu presude "Ljubić"

Ministar pravde Bosne i Hercegovine, Davor Bunoza, oglasio se na društvenoj mreži X (bivši Twitter) kako bi pojasnio ključne pretpostavke za suštinsku i potpunu provedbu presude Ustavnog suda BiH U-23/14, u javnosti poznatije kao presuda "Ljubić". Osvrćući se na konkretne točke iz obrazloženja presude, ministar je ukazao na glavne prepreke i zloupotrebe u dosadašnjem načinu izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Prema riječima ministra Bunoze, odluka Ustavnog suda bit će u suštini provedena tek kada se ispune dvije osnovne pretpostavke. Prva pretpostavka podrazumijeva ukidanje pravila po kojem se "iz svake županije/kantona mora izabrati najmanje po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda".

Druga pretpostavka nalaže da se "osigura što potpunije i preciznije predstavljanje svakog konstitutivnog naroda". Bunoza pritom naglašava, pozivajući se na točku 51. presude, da izaslanici u klubovima naroda moraju imati "što precizniji legitimitet konstitutivnog naroda čije interese trebaju zastupati".

Ustavni sud BiH je u točki 44. spomenute presude detaljno obrazložio zašto je raniji izborni model neustavan. Kako se navodi u obrazloženju, zakonodavac je odredbom koja nalaže da se "svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu" suštinski "odustao od načela proporcionalnosti".

Takav je zakonodavni okvir otvorio mogućnost da izaslanik u Dom naroda bude izabran iz županije sa "zanemarljivim (ne i malim) udjelom pripadnika nekog od konstitutivnih naroda". Ustavni sud je upozorio da to dovodi do anomalije u kojoj omjer broja stanovnika i delegata u jednoj županiji može biti "višestruko veći u odnosu na omjer broja stanovnika i broja delegata iz drugog kantona", što je ocijenjeno kao praksa koja je "u cijelosti suprotna načelima uspostavljenim u Ustavu Federacije".

Zloupotrebe i preuzimanje legitimiteta

Ministar Bunoza posebno je skrenuo pozornost na točku 52. iz obrazloženja presude, u kojoj Ustavni sud BiH detaljno opisuje izborne zloupotrebe koje se događaju u praksi.

Budući da izaslanike u Dom naroda posredno biraju kantonalne skupštine koje su formirane na neposrednim općim izborima – gdje svaki birač "ima pravo glasati za bilo kojeg kandidata" – sporne su odredbe omogućile ozbiljne manipulacije. Ustavni sud u presudi jasno opisuje krajnji, ali mogući slučaj u kojem netko može biti izabran u Dom naroda iako je "jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednom od kantona".

Problem nastaje kada takvog izaslanika, kako stoji u točki 52., biraju pripadnici drugog konstitutivnog naroda. "Više je nego očito da navedene odredbe omogućavaju da predstavnicima jednog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu kantona legitimitet daju predstavnici drugog konstitutivnog naroda", izričit je Ustavni sud. Time delegat kojeg su izabrali pripadnici drugog naroda dobiva isti "kapacitet" odlučivanja kao i onaj kojeg su izabrali isključivo pripadnici naroda kojeg on predstavlja.

Ovakva praksa u konačnici rezultira time da "pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem neće biti zasnovano na demokratskom izboru delegata". Zbog toga, zaključuje se u točki 51. presude "Ljubić", neadekvatno političko predstavljanje dovodi do "povrede načela konstitutivnosti, odnosno neravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda", a samim time i do kršenja Ustava Bosne i Hercegovine.

M.J.